Utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge posebno ako je zahvaćena samo jedna strana tijela, među prvim su znakovima moždanog udara. To obično prati poremećaj govora: otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi, potpuna nemogućnost izgovaranja riječi i/ili otežano, odnosno potpuno nerazumijevanje govora druge osobe, kao i naglo zamagljenje ili gubitak vida, osobito na jednom oku ili u polovici vidnog polja, ističu u Hrvatskom društvu za prevenciju moždanog udara.
POGLEDAJTE VIDEO: Preživjela moždani udar sa samo 23 godine
Ponekad se može javiti nagla glavobolja praćena povraćanjem, bez jasnog uzroka, kao i gubitak ravnoteže, omaglica ili vrtoglavica, te nesigurnost i zanošenje u hodu.
Brza dijagnoza i liječenje ključni su za kasniji oporavak
Treba imati na umu da se ne moraju javiti ili biti izraženi svi spomenuti simptomi, no dovoljna su i dva da potražite hitnu medicinsku pomoć. Naime, moždani udar može izazvati trajna neurološka oštećenja, a uz adekvatnu medicinsku pomoć te liječenje na vrijeme i rehabilitaciju može postići i značajan oporavak. To se stanje naziva i moždana kap, cerebrovaskularni inzult, ili apopleksija mozga, a podrazumijeva rapidni gubitak moždane funkcije zbog poremećaja dotoku krvi u mozak.
Najvažnijim čimbenikom rizika za razvoj moždanog udara smatra se visok krvni tlak, odnosno hipertenzija, posebno ako nije pod kontrolom zahvaljujući terapiji. Procjene idu za tim da hipertenzija čini između 30 i 50 posto rizika od moždanog udara, a postoje čvrsti dokazi da stavljanje tlaka pod kontrolu smanjuje taj rizik. Povećani rizik od moždanog udara povezuje se i sa starijom dobi i ljudima koji su ranije preboljeli moždani udar ili tranzitornu ishemijsku ataku (TIA), a u toj su kategoriji i ljudi sa šećernom bolešću (zbog toga što često imaju pridruženu hipertenziju i hiperlipidemiju), visokim kolesterolom i fibrilacijom atrija. Pušenje dodatno povećava rizik.
Dva su moguća uzroka, a onda i oblika moždanog udara. Prvi je ishemija, odnosno smanjenje ili blokada protoka krvi u mozgu uslijed blokade, što je uzrok oko 87 posto moždanih udara. To dovodi do disfunkcije moždanog tkiva u zahvaćenom području. Najčešći uzroci su tromboza, odnosno začepljenje krvne žile ugruškom, embolija (uslijed ugruška koji je nastao negdje drugdje u tijelu), opće smanjenje krvnog protoka uslijed šoka, ili nekih sličnih stanja, kao i venska tromboza. Drugi mogući uzrok moždanog udara je izljev krvi u mozak.
Starija dob nosi veći rizik od moždanog, češći je kod žena, a one često odgađaju odlazak liječniku, pa je i liječenje teže
Procjenjuje se da je moždani udar uzročnik oko 10 posto smrti u svijetu, a nešto je češći kod žena. Od ukupno deset moždanih udara u žena se bilježi čak šest. Većina ih se javlja u kasnijoj životnoj dobi, kad su i opasniji, a dodatni je problem to što žene nerijetko odgađaju odlazak u bolnicu, pa im liječenje počinje s 4,5 sati zakašnjenja u odnosu na početak moždanog udara, upozorili su svojedobno iz Hrvatskog društva za prevenciju moždanog udara.