Selektivno pamćenje, kao i "brisanje" pamćenja doista postoji, tvrde švedski znanstvenici sa Sveučilišta Lund. Zaboravljanje se trenira na način da se aktivno želi nešto zaboraviti, a EEG mozga dobrovoljaca pokazao je kako je postupak u više navrata uspješan, a mogli su točno odrediti trenutak u kojem se nešto zaboravilo. 

- Intenzivno potiskivanje loših sjećanja može dovesti do toga da izbrišemo sve tragove nekog događaja -  izjavila je voditelj istraživanja Gerd Waldhauser.

Upozorio je kako su dobrovoljci pokušavali zaboraviti neutralne događaje i situacije u strogo kontroliranim laboratorijskim uvjetima te da je zaboravljanje traumatičnih događaja ipak nešto kompleksnije, ali i ostvarivo.

Što se više pokušava, događaj je lakše zaboraviti, a dokazali smo kako je namjerno zaboravljanje moguće, rekao je Waldhauser.