Trčanje potiče mozak na stvaranje sive tvari što uvelike utječe na mentalne sposobnosti, otkrili su neuroznanstvenici sa Sveučilišta Cambridge. Svega nekoliko dana trčanja dovelo je do stvaranja stotina tisuća novih moždanih stanica koje su poboljšale sposobnost prisjećanja a da se sjećanja ne pomiješaju, što je ključno za učenje i druge kognitivne sposobnosti. 

Zahvaljujući tom otkriću, znanstvenici sada znaju zašto aerobna aktivnost može poboljšati pamćenje i sposobnost učenja, ali i potencijalno usporiti gubitak kognitivnih funkcija, do kojeg dolazi s godinama. Još se, međutim, ne zna zašto vježbanje potiče stvaranje sive tvari. Smatra se kako bi to moglo biti povezano s povećanim dotokom krvi u mozak ili povećanim lučenjem nekih hormona do kojih dolazi tijekom vježbanja. Tjelovježba smanjuje stres koji ometa stvaranje novih moždanih stanica pomoću hormona kortizola pa bi smanjenje količine kortizola moglo izazvati stvaranje sive tvari. 

U nizu istraživanja blagodati vježbanja na zdravlje mozga stručnjaci sa Sveučilišta u Koloradu otkrili su kako čak i tjelovježba na koju ste se natjerali pomaže u zaštiti od tjeskobe i stresa. Vježbanje utječe na mozak tako što ubrzava otkucaje srca, a to znači i povećani dotok kisika u mozak, što opet stvara pogodno tlo za razvoj novih stanica. A kako bi tjelovježba zaista pozitivno utjecala na mozak, dovoljno je vježbati tek 20 minuta na dan, pokazuje istraživanje Sveučilišta u Georgiji. 

Povećani dotok krvi u mozak pojačava budnost i koncentraciju, a kad redovito vježbate, mozak se navikne na tu navalu krvi te se tako štiti od bolesti poput Alzheimera, Parkinsona, pa čak i moždanog udara. 

Osim što poboljšava pamćenje, redovito vježbanje pomaže i u borbi protiv depresije. Brojna istraživanja pokazuju kako je tjelovježba toliko učinkovito sredstvo protiv depresije da pomaže čak i kod teških slučajeva. Istraživači sa Sveučilišta u Teksasu zbog toga su odlučili izdati smjernice kojima liječnicima savjetuju koja je količina tjelovježbe potrebna kako bi se poboljšao učinak lijekova protiv depresije. Istraživači Sveučilišta u Stockholmu otkrili su kako je i antidepresivni učinak povezan sa stvaranjem novih stanica, i to u hipokampusu, dijelu mozga odgovornom za učenje i pamćenje. Nakon što su usporedili više od stotinu studija o temi redovitog vježbanja, istraživači Sveučilišta u Iowi otkrili su kako trening snage poboljšava izoštrenost i koncentraciju. 

To je zato što taj tip treninga sam po sebi zahtijeva veliku dozu fokusiranosti. Ista je studija pokazala kako su kardiovježbe izvrstan mehanizam održavanja ustrajnosti. Kako same po sebi zahtijevaju posvećenost i traju dulje vremena u kontinuitetu, moguće je da će razviti osobinu upornosti koja će vam dobro doći i u drugim životnim područjima. 

Otpornost na stres 

Vježbanje prije posla izoštrava mentalne sposobnosti, priprema tijelo za lakše nošenje sa stresom, ali i osigurava bolju sposobnost pohrane novih informacija te bolju reakciju na složene situacije.

Moćniji um 

Tjelovježba poboljšava raspoloženje i bori se protiv nesanice te ublažava posljedice tjeskobe i stresa pa se tako bori protiv glavnih uzroka slabljenja kognitivnih sposobnosti. 

Topi masne naslage 

Dok vježbate, oslobađa se i hormon rasta zaslužan za to da se, kad se isprazne glikogenske rezerve, tijelo okrene masnim naslagama kao izvoru energije. 

Prirodna ekstaza 

Tjelovježba potiče navalu endorfina, neurotransmitera koji stvaraju osjećaj ekstaze. Nakon vježbanja osjećat ćete se bolje i zbog serotonina koji podupire osjećaj sreće.

Mozak i vježbanje u brojkama

• Aktivne žene starije od 65 bolje pamte, zaključuju i brže uče od neaktivnih vršnjakinja. 
• Fizička aktivnost u trajanju od svega deset minuta poboljšala je koncentraciju kod mladih od 13 do 16 godina. 
• Pola sata trčanja na dan poboljšalo je vokabular u tinejdžera.