Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: 7 stvari koje bi oboljeli voljeli da svi znamo o koroni i širenju
Lauren Fulbrook iz Worcestershirea opisala je kako je njezin inače zdravi petogodišnjak Alfie vrlo brzo razvio simptome te završio u bolničkom krevetu, piše Daily Mail.
- Mamice, hoću li umrijeti? - pitao ju je.
POGLEDAJTE VIDEO:
Stoga je na Facebooku upozorila druge roditelje da COVID - 19 može imati ozbiljne posljedice i kad je riječ o zdravoj djeci bez prethodnih dijagnoza. Lauren je opisala kako se dječakovo zdravlje naglo počelo pogoršavati od prošlog tjedna kad je bio na plivanju.
- Brzo nakon toga je promukao, ali sam mislila da se nagutao klora nakon plivanja. No potom je počeo kašalj nalik psećem lavežu koji se pogoršavao tijekom utorka, a do večernjih sati mu je porasla temperatura na 38.4 stupnja Celzijeva i morala sam ga zadržati doma da ne ide vrtić. Alfie je cijelo vrijeme govorio da se dobro osjeća i da mu nije ništa. No do četvrtka mu je temperatura skočila na 42.3 stupnja i nikako je nisam mogla spustiti. Do tad se jedva pomicao, nije mogao jesti ni piti - opisuje očajna mama koja je tada nazvala hitnu pomoć, no odmah su joj rekli da je u bolnicama velika gužva i da ga nitko neće primiti.
Ekipa hitne koja je došla do njih mu je spustila temperaturu, no ona je opet porasla. Ponovo je nazvala hitnu i u četvrtak poslijepodne dječaka su ipak odvezli u bolnicu.
- Iste večeri je počeo povraćati, halucinirati, plakati. Držao se za glavu i govorio kako se osjeća kao da će mu eksplodirati, boljele su ga oči - opisala je zastrašujuće simptome.
Prilikom dolaska u bolnicu dobili su maske i poslali su ih u izolaciju gdje su Alfieja testirali na COVID-19. Medicinsko osoblje je sve vrijeme imalo zaštitnu opremu, a kako je Lauren i sama kašljala, dopustili su joj da ostane uz dječaka. Nalaz se vratio pozitivan.
- Skinuli su ga i dali su mu lijekove i infuziju kako bi mu snizili temperaturu. Ne mogu ni za što kriviti bolničko osoblje. Oni su me umirivali i govorili mi kakva je situacija, čak su mi donijeli čaj i kavu - rekla je ona.
Dječaka su u bolnici zadržali do petka. U večernjim satima su ga otpustili na kućnu njegu uz stroge mjere izolacije.
- U bolnici su nam rekli da moramo ostati kod kuće u samoizolaciji te da ja Alfieju moram davati lijek. On se sad nakon tjedan dana još oporavlja, a danas je prvi put zatražio hranu i htio se igrati. I dalje kašlje i ima blagu temperaturu, no stanje mu je bolje - rekla je novinarima. Na Facebooku je napisala dugačak post naslovljen "Korona virus nije šala".
- Molim da prestanete skrivati pod tepih i stavljati u rizik ne samo vlastiti nego i živote drugih ljudi samo zato što želite ići u pub ili u restoran ili mislite da vam treba sedam paketa po 24 role toaletnog papira u kućanstvu u kojem je netko obolio od COVID - 19. Ja sam vidjela kako to izgleda. Morala sam gledati svog petogodišnjeg sina koji je bio prepun energije kako se više ne može micati, ne jede, jedva pije i urinira. Njegova temperatura bila je iznad 40, najviše 42.3, što je prouzročilo povraćanje. Gledala sam ga kako halucinira, plače zbog glavobolje, kako ga odvoze u bolnicu i stavljaju u izolaciju te ga testiraju na virus - opisala je ona najgore trenutke u životu.
- Razina šećera u krvi bila mu je 3,7, disanje je bilo na 18-20 udisaja, a puls na 180 otkucaja dok se znoj cijedio s njega, a on se tresao u groznici i borio se za dah. Smetalo mu je svjetlo - nastavila je ona završavajući svoju poruku upućenu ljudima koji ne slušaju preporuku vlade da ostanu kod kuće i moli ih da se pridržavaju socijalne izolacije jer će na taj način sve brže završiti.
- Ne objavljujem ovo radi pažnje ili suosjećanja, jer to sam mogla učiniti na dan kad se razbolio. Samo želim da ljudi ostanu sigurni. Molim vas da mislite na svoje i na zdravlje drugih - zaključila je.
Njezin post uskoro je postao viralan.
- Samo sam htjela da ljudi ozbiljno shvate situaciju i da se prestanu ponašati kao da nije ništa i da se neće zaraziti. Možda i neće, ali mogu to prenijeti drugima. Ja se ne mogu samo isključiti. Imam kćer staru 18 mjeseci i Alfieja koji je još bolestan. Ovo je bilo među najgorim iskustvima koje sam proživjela, jer sam slušala sina kako me pita hoće li umrijeti, a panika koju sam vidjela u njegovim očima mi je slomila srce - kazala je.
Dodala je i kako se nada da će ljudi ozbiljno shvatiti savjet vlade da ostanu doma te je zahvalila bolnici i svima koji su joj pomogli nakon što se vratila kući.
- Od povratka doma, mogu zahvaliti našoj obitelji, prijateljima i Alfievoj školi na svoj pomoći koju nam pružaju kako nam ništa ne bi nedostajalo - zaključila je.
S njezinim strahovima uskoro bi se moglo suočiti više roditelja, jer prve informacije da korona virus nema značajnog utjecaja na djecu te da u njihovim slučajevima simptomi nisu teški, izgleda ipak nisu točne.
Što kažu najnovije studije
Stručni časopisi Journal of Pediatrics te The New England Journal of Medicine ovih dana objavili su dvije različite studije sličnih nalaza.
Tako Journal of Pediatrics navodi da su kod djece koju su testirali na virus otkrili da je 13 posto njih prošlo bez ikakvih simptoma, dok je njih 87 posto imalo simptome u rasponu od blagih do vrlo teških, a među češćim komplikacijama je bila upala pluća. Dodatno, 2,5 posto pozitivne djece imala su teške i kritične oblike bolesti. Također, veća je vjerojatnost da će se zaraziti dojenčad i vrlo mala djeca, za razliku od starije djece. Ispitivanje su proveli na 731 djetetu kojem je bolest potvrđena testom. Od njih je u kritičnom stanju završilo troje mališana.
Znanstvenici su izračunali i koliki je rizik od zaraze i teških simptoma s obzirom na dob djeteta, pa su ustanovili da bebe u dobi do prve godine života imaju čak 10,6 posto, najviši rizik od zaraze i komplikacija. Broj pada s godinama, pa je tako postotak djece u dobi do pet godina 7,3 posto, od šest do 10 godina 4,2 posto, od 11 do 15 godina 4,1 posto, a kod starijih od 15 godina je tri posto.
The New England Journal of Medicine objavio je kinesku studiju koju su proveli na uzorku od 1391 djeteta koje su testirali od 28. siječnja do 6. veljače. Bolest su potvrdili kod 171 djeteta. Prosječna dob oboljelih bila je 6,7 godina. Kod njih 41.5 posto među simptomima je bila visoka temperatura, dok je kod ostalih bio prisutan kašalj i grlobolja. Ukupno 27 pacijenata (15,8 posto) nije imalo nikakve simptome, a kod njih 12 razvila se upala pluća. Među njima troje je trebalo hospitalizirati na intenzivnoj njezi, no svi su imali i druge dijagnoze poput leukemije ili oslabljenog imuniteta. Preminulo je jedno dijete u dobi od 10 mjeseci kojem su zatajili svi organi.
- Najveća studija o djeci i COVID - 19 je objavljena u časopisu The Journal of pediatrics 16.03, prije 10 dana. To je kineska studija koju su objavili znanstvenici kineskog centra za kontrolu bolesti, a koja je obuhvatila oko 2143 djece mlađe od 18 godina i analizirala podatke o tim bolesnicima. Među njima je samo jedan smrtni ishod, predadolescent star 14 godina. Što se tiče djece, ono što je bitno je da je kod otprilike samo oko 34 posto njih nedvojbeno dokazana infekcija korona virusom, a da su ostali vjerojatno slučajevi virusne infekcije ali nisu dokazani. To je jedan od nedostataka te studije, no velika prednost je veličina uzorka - komentirao je prof. dr. Goran Tešović, infektolog pedijatar u Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević". Kazao je kako je u toj studiji velik broj ispitanika imao i druge virusne respiratorne bolesti specifične za početak siječnja i veljače te da je kod dokazanih slučajeva sa zarazom korona virusom teži oblik bolesti imalo oko 10 posto djece.
- Kod starijih dobnih skupina postoci padaju s dobi za oko tri posto, pa i to isto treba kod tumačenja rezultata uzeti u obzir i to. Mi smo u Hrvatskoj na početku epidemije i za sada imamo zanemariv broj djece, njih samo dvoje, od čega je prvi dječak star oko pet i pol godina, a drugi je oko godinu i pol. Obojica su imali vrlo blagu kliničku sliku, a u ovom trenutku nemamo hospitalizirano niti jedno dijete ni adolescenta. Dodatno, 20. ožujka je objavljena i velika talijanska studija. Kad pogledate strukturu mortaliteta kod talijanskih pacijenata, a oni nisu bili fokusirani samo na djecu nego sve COVID - 19 pacijente u Italiji, vidi se da je među djecom smrtnost nula, dok je kod starijih od 80 godina smrtnost 20 posto. Stoga mislim da ipak nismo bitno promijenili spoznaje s početka epidemije da mlađi i oni bez komorbiditeta ne obolijevaju od teških oblika bolesti ili od njih obolijevaju iznimno rijetko - nastavio je dr. Tešović uspoređujući situaciju sa sezonskom i pandemijskom gripom te navodi kako među djecom i adolescentima također ima oboljelih od težeg oblika bolesti, a u tom slučaju je čak riječ o onima koji nemaju drugih bolesti.
- Pritom svake godine imamo najmanje jedan nepovoljni ishod. Naime, treba reći kako je dokazana i genetska sklonost prema teškom obliku influence, a tek treba vidjeti hoće li se to isto dokazati i kod COVID - 19. Također, valja imati na umu da je receptor za virus važan kod razvoja kliničke slike bolesti, a taj je receptor kod djece nezreo, pa je i to možda razlog zbog kojeg virus ne može kod njih ostvariti virulenciju. No to sve tek treba istražiti - zaključio je infektolog.
Kako njegovati dijete oboljelo od COVID - 19
Poznati pedijatar dr. Milivoj Jovančević pojasnio je kako njegovati dijete oboljelo od COVID - 19 u vlastitom domu, ako su specijalisti procijenili da ne treba biti u bolnici.
- Bitno je da prostori u kojima dijete boravi ne budu pregrijani i da zrak bude vlažan. Dodatno, roditelji definitivno moraju pojačati mjere zaštite unutar kuće ako je dijete pozitivno jer mala predškolska djeca nemaju uobičajene higijenske navike - savjetovao je pojašnjavajući da češće treba dezinficirati površine koje dijete dodiruje. Kao i kod ostalih virusnih infekcija, liječenje treba provoditi simptomatski.
- Temperaturu treba snižavati i pritom imati na umu da ako su visoke vrućice, potrebe za tekućinom mogu biti dva do tri puta veće nego kad dijete nema temperaturu. Vidio sam na društvenim mrežama rasprave oko toga koje sredstvo za snižavanje temperature uzeti. Za sad nema jasno definiranog stajališta što se tiče odabira antipiretika, pa možemo davati paracetamol kao prvi lijek izbora, pri čemu je iznimno važno pridržavati se maksimalno propisanih dnevnih doza. Između primjene dvije doze paracetamola ne bi trebalo proći manje od pet sati. U slučaju visokih vrućica i neučinkovitosti, dati će se ibuprofen u primjerenoj dozi..Ukoliko bude probavnih smetnji koje katkad prate COVID infekciju, potrebno je provoditi klasičnu dijetu za proljeve. To znači da dijete može i treba jesti sve vrste namirnica, pri čemu treba izbaciti namirnice i napitke koji sadrže šećere. To uključuje med, pekmez, sokove i slatko voće, a sve drugo može konzumirati u manjim ali češćim obrocima.Dodatno kod proljeva bi trebalo napomenuti da treba dati oralne hidracijske otopine - savjetuje dr. Jovančević.
Istaknuo je i kako pomoć liječnika treba zatražiti kada opće stanje djeteta nije dobrog općeg stanja ili ako unatoč primjene lijekova za snižavanje temperature dijete izgleda klonulo, vrućica ne prolazi ili sumnjamo na poremećaj svijesti.
- Postoji cijeli niz situacija i simptoma koji mogu ukazivati na različite komplikacije, bilo vezane uz virusnu bolest ili uz metaboličke poremećaje zbog proljeva ili gubitka tekućina ili čak pridružene infekcije. To je relativno često, da se uz infekciju jednim virusom pojavi dodatna infekcija drugim virusom ili bakterijom. Dijete može dobiti i sepsu. Stoga, ako ga se ne može razbuditi, dijete djeluje nemoćno ili nema rezultata nakon primjene antipiretika, treba zvati Hitnu pomoć - ističe pedijatar uz napomenu da u slučaju sumnje ili pozitivnog nalaza korona virusa ne treba dijete voziti u bolnicu ili negdje drugdje nego se telefonski savjetovati i dogovoriti eventualni prijevoz do nadležne ustanove.
Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Ukoliko se zarazite koronom, kolike su šanse da preživite?
POGLEDAJTE VIDEO #ZAJEDNO24SATA s Ivanom Đikićem: