Zanima vas ova tema? Pročitajte onda i ovaj članak: Optimizam je moćniji nego što znamo i nadilazi sve prepreke
U beskrajnom nizu vijesti koje narušavaju granice našeg mentalnog zdravlja, čini se smiješnim nekome sada sugerirati da bude optimističan. Možda ste zabrinuti zbog gubitka posla, gubitka doma, ili gubitka voljene osobe. Možda ste zaraženi korona virusom i zabrinuti za svoje zdravlje, ili se samo osjećate bespomoćno. Kako god bilo, optimizam se sad čini kao luksuz koji malo tko od nas može priuštiti.
Ipak, u suštini, optimizam ne zahtijeva da tjeskobne i negativne osjećaje progutate pod tepih. Ne radi se o tome da se trebate smiješiti kad vam nije do toga. Optimizam je jednostavno nada u budućnost, čak i kad se u sadašnjosti osjećate loše. To je izazov, jer zahtijeva od vas da priznate svoje pozitivne i negativne emocije odjednom i da im dozvolite da postoje istovremeno. Koliko god bilo teško, upravo je u vrijeme krize korisno potruditi se da budemo optimistični.
POGLEDAJTE VIDEO O LIJEČENJU BOJAMA:
- Trenutno postoji izuzetna razina neizvjesnosti, koja proizvodi strah, očaj, bespomoćnost i tjeskobu, koji su u ovim okolnostima razumljivi i prikladni - kaže Stephanie Marston, psihoterapeutkinja i koautorica knjige 'Tip R: Transformativna otpornost napretka u turbulentnom svijetu', koju je napisala sa svojom kćeri Amao Marston. Dodaje kako tijekom krize moramo biti još pažljiviji prema svom emocionalnom stanju, jer ćemo tako brže prebroditi stres, nelagodu ili bol.
Optimizam može ublažiti negativne učinke stresa, omogućavajući nam da se lakše nosimo i oporavimo se od traume. Postoje brojni dokazi utemeljeni na istraživanjima koji pokazuju da je optimizam dobar način za suočavanje s tjeskobom i stresom koji vjerojatno proživljavate.
Vježbajte suosjećanje prema sebi i drugima
- Jedan od ključeva kako postati otporniji je vježbati samilost i prema sebi i prema drugima. A jedan od ključeva za to je prekid ponavljajućih ciklusa negativnog unutarnjeg dijaloga, kaže Stephanie Marston. Kad se nađemo u bujici negativnih misli koje nikud ne vode, važno je učiniti korak natrag, kako bismo prekinuli ciklus tjeskobe, dodaje.
To može uključivati zaustavljanje i usredotočenje na disanje, a ne na misli, ili promjenu fizičkog okruženja, kako bismo stvorili udaljenost od našeg prostora koji nas mentalno ograničava, ili, pak, razgovor s nekim kome vjerujemo, kako bismo dobili svježu perspektivu.
Psihijatrica Sarah Kate McGowan, dosntic na odjelu za psihijatriju i bihevioralne znanosti na Medicinskom fakultetu Davida Geffen-a, na sveučilištu u Los Angelesu, predlaže da pronađemo izjave koje nam pomažu da se suočimo s teškim trenucima. To bi moglo biti nešto poput: 'Ovo je zastrašujuće, ali mogu se nositi s tim'. Možete čak napisati te izjave na karticama, na koje ćete baciti pogled kad budete očajni, savjetuje.
- Važno je prepoznati da, pod ekstremnim uvjetima, svi radimo najbolje što možemo i trebamo dodatno razumijevanje, brigu i pažnju - kaže dr. Marston. Dodaje da treba promisliti koje bismo riječi voljeli čuti u takvoj situciji i učiniti što možemo da ih pružimo sami sebi.
Nađite zadovoljstvo u malim stvarima
U vrijeme izolacije, moglo bi se dogoditi da su neke inače svakodnevne aktivnosti, poput pripreme čaja ili hranjenja psa, postale neobično ugodne. Ove naizgled dosadne svakodnevne aktivnosti mogu biti dobrodošle da vam skrenu misli sa svakodnevnih vijesti.
- Bihevioralno, predlažem da ljudi svakodnevno ograničavaju slušanje vijesti i uključe se u neke ugodne aktivnosti - savjetuje i dr. McGowan. To ne znači potpuno se isključiti od informacija, već ih konzumirati na pametniji način. Na primjer, umjesto da čitate svako ažuriranje vijesti, možete izdvojiti sat ujutro i jedan na večer da prikupite informacije o tome što se događalo tijekom dana.
Čak i u normalnim okolnostima, bitni su svjetovni trenuci. U nedavnoj studiji istraživači su istaknuli vrijednost malih, svakodnevnih aktivnosti, tražeći od sudionika da dokumentiraju dnevne navike, poput pjesama koje su slušali, ili kakve stvari dijele na Facebooku. Mjesecima kasnije, kad su ispitanici pogledali što su napisali, bili su znatiželjniji i zainteresiraniji za te aktivnosti nego što su mislili da će biti. Mi obično uživamo u svjetovnom unazad, zašto ne bismo to cijenili i u trenutku kad se događa?
Potražite smisao
Lako se udubiti u egzistencijalni očaj, tko bi vas uopće za to mogao osuđivati. No, ako možete konstruirati neku vrstu smisla tijekom krize, možda će vam to pomoći u borbi sa stresom.
- Često sam razmišljao o citatu iz Viktora Frankla, knjige 'Čovjekovo traganje za smislom', koji kaže: 'Oni koji imaju zašto živjeti, mogu se nositi s gotovo svakim kako', kaže dr. McGowan. Dodaje kako ovo vrijeme možemo iskoristiti za povezivanje sa sobom i onim što nam je važno, s vrijednostima koje želimo promicati, odnosno pravo je vrijeme da razmislite o tome što vam je najvažnije, a zatim kroz taj objektiv 'obradite' trenutne događaje.
U klasičnoj studiji o traumi, ispitanici su o svojim traumatičnim iskustvima pisali 15 minuta dnevno. Oni koji su uspjeli pronaći smisao iz svojih iskustava izvještavali su o manjoj razini stresa, pozitivnijem raspoloženju i manje bolesti u odnosu na one koji su cijelo vrijeme samo pisali o svojim svakodnevnim iskustvima.
- Pandemija može stvoriti prostor da iz nje izađemo s pojačanim osjećajem za stvari koje imaju smisla za nas te sa povećanim suosjećanjem za borbu drugih ljudi oko nas. Kad ovom izazovu pristupimo s povjerenjem ili nadom, vjerojatno ćemo biti bolje i biti u stanju transformirati nema teška iskustva u važne lekcije - kaže Stephanie Marston.
Osvrnite se i budite dio zajednice
Altruistično ponašanje može pridonijeti da se osjećate bolje .
- Kad čujete da se ljudi negdje u svijetu bore s virusom, možete li dopustiti da to pojača vaš osjećaj da ste dio globalne zajednice?Možete li se zamisliti u njihovoj situaciji i reći: To znači biti ljudsko biće u ovom trenutku, kaže Marston. Iako su nam ograničene mogućnosti za pomaganje drugima, jer je trenutno najbolji način borbe to da ostanemo doma, pokušajte pronaći male načine kako možete ojačati svoju zajednicu. Bilo tako da nabavite namirnice i za susjeda ili da provjerite kako je vaš prijatelj, ili član obitelji, koji se teško nosi sa situacijom. To bi cijelu situaciju svima moglo učiniti malo probavljivijom, piše The New York Times..
Ne gurajte negativne osjećaje ispod tepiha
Negativni osjećaji služe svrsi i ne treba ih zanemarivati. Naše negativne emocije govore nam da nešto nije u redu, potiču da sagledamo problem i probamo ga riješiti. Kako god pretjerano negativne misli mogu biti nekorisne, tako i pretjerano optimistične misli mogu biti problem, kaže Marston.
- Ne radi se o tome da trebamo prevladavati negativne emocije povezane sa stresom, traumama i promjenama u našem životu, već o tome da ih treba pustiti da sjednu rame uz rame s drugim osjećajima, kaže Marston. Istraživanje iz 2004. o optimizmu i otpornosti, koje potpisuju psiholozi Michele M. Tugade i Barbara L. Fredrickson, sugeriralo je da otporni ljudi mogu iskusiti i pozitivne i negativne emocije istovremeno.
Možemo raditi na tome da izgradimo širi raspon emocija. Mogli bismo se zapitati i 'kako mogu koristiti energiju stvorenu ovim stresom i tjeskobom da bih se lakše nosio s izazovima sa kojima se susrećem' ili 'što mogu naučiti iz ovog stresa i kako mi pomaže da se mijenjam, rastem ili dođem do novih rješenja'. Također, može biti korisno i to da kategorizirate svoje negativne misli. Na primjer, one bez mnogo dokaza koji bi ih podržali odredite kao beskorisne i odbacite ih.
Optimizam znači pružiti sebi dozvolu za nadu, čak i ako se osjećate krajnje tjeskobno, nesretno ili ste u strahu. Ne radi se o ignoriranju vaših negativnih osjećaja prema krizi, nego o pronalaženju načina da ih spriječite da vas preplave, zaključuju stručnjaci.
- Mnoge od naših strepnji nastaju zbog visoke razine neizvjesnosti koju svi doživljavamo. Neki od nas se bolje nose s tim nego drugi. Kognitivno gledano, optimizam zahtijeva puno od nas, ali emocionalno se može isplatiti, kaže dr. McGowan te dodaje: 'Naš je cilj za to vrijeme naučiti na koji način zapravo možemo tolerirati nesigurnost'.
Zanima vas ova tema? Pročitajte onda i ovaj članak: Može li se optimizam naučiti? Može uz dobar primjer