Empatija se od sućuti razlikuje prvenstveno po dubini samog osjećaja, a dok je sućut sposobnost razumijevanja tuđih osjećaja, gubitaka i misli, empatija se odnosi na toliko dobro shvaćanje istih da nam se tuđa bol i sreća čine kao vlastito iskustvo.

Dok mnogi nagonski osjećaju empatiju prema bliskim ljudima, ponekad nam je teško iste osjećaje usmjeriti prema drugima.

Psihozi tvrde da ako unaprijedimo vlastite sposobnosti empatije, ljude možemo voljeti na potpuniji način, a samim time i graditi bolje odnose. To je kompleksan i postupan proces koji se uči cijeli život, a osnovni je preduvjet za to vidjeti čovjeka kakav on zaista jest.

Sposobnost empatije jača socijalne vještine

Često se smatra kako su emocije iracionalan začin životu, a samo objektivno prosuđivanje može rezultirati dobrim odlukama. Ipak, ne smijemo zanemariti utjecaj i važnost osjećaja, čak i ako su nam oni izuzetno bolni.

Psiholozi tvrde kako su naši osjećaji najveći učitelji, jer nam pomažu održati samosvijest, a kako bi postavili dobre životne ciljeve moramo znati zašto uopće nešto želimo i koje će nam to osjećaje donijeti.

- U zdravom stanju duha, emocije nam ne uzrokuju bol i tugu. Ono što dovodi do toga je loše upravljanje osjećajima - tvrdi Karla McLaren, autorica knjige "Jezik osjećaja". 

Ona vjeruje kako su osjećaji samo glasnici čija je svrha učenje životnih lekcija. Tako osjećaj bijesa pomaže u učenju samokontrole, osjećaj straha je glasnik intuicije, a tuga poruka da se od nečeg trebamo oprostiti.

- Korisna je stvar znati da ako nas stalno proganjanju iste emocije, nešto u situaciji ili odnosu nije u redu. Zarobljenost u određenim emocijama znak je za uzbunu i da moramo nešto promijeniti - kaže McLaren.

Slanje cvijeća nije dovoljno

Dogodi li se u našoj blizini tragedija, većina ljudi reagira tako da službeno žaluju. Na neki način tuga postaje norma koju moramo ispuniti, čak i ako je ne osjećamo. Važno je ne popuštati pritisku okoline i žaliti zbog onog što nas zaista pogađa, jer tako ostajemo vjerni sebi i ne otupljujemo na osjećaje.

Ipak, ako kao društvo želimo unaprijediti svoj osjećaj zajedništva, to podrazumijeva da se ne smijemo izolirati.

- Otvoren razgovor, smiješak, uljudna molba ili bilo koja druga gesta u komunikaciji s nepoznatima otvara nas na nova iskustva, povezuje s ljudima i jača osjećaj pripadnosti u zajednici - smatra psihoterapeutkinja Lori Crockett.

Prava ljubav ne postoji bez istinske empatije

Mnogi ljudi provedu cijeli život u potrazi za istinskom ljubavi, no temeljenje dubokih odnosa na seksualnoj privlačnosti, zajedničkim interesima ili drugim površnim stvarima ne donosi željene rezultate.

- Svi žude doživjeti istinsku ljubav i osjećaj pripadnosti, a ona se može doživjeti u različitim aspektima života -  kaže američka autorica brojnih priručnika za samopomoć, Maggie Lyon.

Ona smatra kako postoje četiri neizostavna sastojka ljubavi i temelja empatije prema nekome - otvorenost, iskrenost, poštovanje i privlačnost.

Meditacija usavršava empatiju

Duhovne vježbe u obliku meditacije ili nekog drugog načina opuštanja povećava sposobnost empatije kod ljudi, otkrila je studija Sveučilišta Emory.

Znanstvenici smatraju kako je postizanje osjećaja smirenosti preduvjet zadovoljstva čovjeka. Zadovoljan čovjek može osjećati empatiju, dok je nezadovoljan orijentiran isključivo na sebe, objašnjavaju psiholozi.