Povećani udio niza bolesti koji se danas bilježi kod relativno mladih ljudi prvenstveno je posljedica načina na koji žive, odnosno činjenice da se život jako ubrzao te da se od njih očekuje da sve rade na brzinu. Počevši od toga da šefovi od njih očekuju hiperprodukciju i savršeno obavljen posao odmah i sad, da rade po cijele dane, budu dostupni na telefonu ili računalu i u večernjim satima i često nemaju slobodno vrijeme, niti vremena za organizaciju kvalitetnih obroka, za šetnju, druženje, ili bilo što drugo što bi trebalo činiti život, kaže internist prim, dr. Marino Kvarantan iz Zagreba, komentirajući nedavno objavljene rezultate velike američke studije koja je pokazala da su mladi milenijalci puno bolesniji od prethodnih generacija, pa se sugerira da javni zdravstveni sustavi to moraju uzeti u obzir.
Istraživanje je provedeno 2017. i obuhvatilo je mlade između 21 i 36 godina, pri čemu se pokazalo da je 95 posto njih zdravo. No kad se taj prosjek segmentirao, pa su usporedili podatke za skupinu ispitanika u dobi između 34 i 36 godina, rezultati su poražavajući.
U usporedbi s istom dobnom skupinom u generaciji X (ljudi rođeni između 1961. i 1979. godine), kod milenijalaca te skupine depresija je češća za čak 18 posto, 15 posto je više onih s Crohnovom bolešću i ulceroznim kolitisom, te čak 19 posto više onih kojima je dijagnosticiran dijabetes tipa 2.
Oko 15 posto više njih u odnosu na mlade iz sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća ima neki od endokrinih poremećaja, među kojima su problemi sa štitnjačom, 12 posto ih je više ovisnih o nekim vrstama lijekova ili droge, a među njima je i 10 posto više ovisnika o cigaretama u odnosu na ispitanike rođene u prošlom tisućljeću.
Sličan je i podatak o učestalosti pretilosti te povišenog kolesterola.
Pritom jedino za najgori podatak - činjenicu da je među milenijalcima čak 37 posto više onih kojima je dijagnosticirana hiperaktivnost - stručnjaci kažu da dio rezultata možemo pripisati tome da je riječ o bolesti i problemu o kojem danas imamo više saznanja i možda se prije i češće dijagnosticira nego nekad, pa to može bitno utjecati na rezultat.
Teško je komentirati neki od tih podataka pojedinačno, jer bismo trebali znati i neke druge parametre, primjerice ima li razlike u genetskim predispozicijama promatranih dviju skupina ispitanika za neke od tih bolesti, te postoje li neki okolišni uvjeti, upozorava dr. Kvarantan.
No nema sumnje, dodaje, da je moderan način života uvelike odgovoran za porast učestalosti većine tih bolesti.
- Ljudi danas jednostavno loše žive. Neki su možda i dobro plaćeni, imaju skupe automobile, putuju svijetom i danas su tu, a sutra na drugom kraju svijeta, odnosno mogu ostvariti neke velike želje, ali često nemaju nikakav život i to se odražava na zdravlje - zaključuje sugovornik.
ŠOK U KRALJEVSKOJ OBITELJI: Meghan Markle ostaje sama čekati dijete?