Zaposlenici koje su svakodnevno suočeni s velikim dozama stresa, bilo da rade pod rokovima, zarada im zavisi o produktivnosti ili trpe neprijateljske odnose na poslu imaju 25 posto veći rizik od srčanog udara u mlađoj dobi, pokazala je studija Sveučilišta Lancaster. Također, istraživanja pokazuju da poslovni stres veće zdravstvene posljedice ima na muškarce.
|
Foto: Fotolia
Smijanje je prirodni način spuštanja krvnog tlaka i usporavanja srčanog ritma, a to osobito vrijedi nakon stresnog događaja, pokazala je studija časopisa Znanost psihologije. Stručnjaci tvrde kako bi se u prometnoj gužvi ili drugom stresnom događaju trebali koncentrirati na lijepe stvari koje su se dogodile ili će se dogoditi kako bi izazvali osmijeh i smanjili negativni učinak stresa.
|
Foto: themoviedb.org
Ljudi ovisni o cigaretama, alkoholu ili opojni sredstvima čak i nakon duljih razdoblja apstinencije, ovisnosti se vraćaju najčešće u vrijeme intenzivnog stresa, pokazala je studija Sveučilišta Brown. Znanstvenici tvrde da je to moguće spriječiti ako se pravovremeno reagira i prepozna uzrok stresa te odrede moguća rješenja situacije kako bi se izbjegao osjećaj bespomoćnosti.
|
Foto: themoviedb.org
Stres sam po sebi nije uzročnik lošeg zdravlja, već produljenja tjeskobe ili tuge koje slijede nakon nesretnih događaja. Ljudi koji imaju potrebu neprestano preispitivati prošlost, tražiti svoje greške ili naprosto se prisjećati, imaju veće razine hormona stresa u krvi, kao i C-reaktivnog proteina koji je pokazatelj upale u organizmu. Rješenje je okrenuti se prema budućnosti, a ne živjeti u prošlosti.
|
Foto: Fotolia
Kronična stres povisuje rizik od dijabetesa kod muškaraca, otkrila je studija Sveučilišta Gothenburg. Budući da hormoni stresa utječu na opće stanje organizma, oni ometaju i mehanizam za regulaciju šećera u krvi, zbog čega se javlja nagli pad ili rast šećera. Ljudi s genetskom predispozicijom za dijabetes i u vrijeme intenzivnog stresa trebaju redovito jesti manje obroke kako bi održali razinu šećera u krvi stalnom.
|
Foto: Fotolia
Ljudi od 18. do 33. godine osjećaju najveće posljedice stresa, a uzrok njihove zabrinutosti najčešće je egzistencijalne prirode. Briga oko pronalaska posla, napredovanja u karijeri, osnivanja obitelji i rješavanja stambenog pitanja za mlade je veliko opterećenje, osobito kod hipersenzibilnih pojedinaca.
|
Foto: themoviedb.org
Meditacija, aktivnost ili samo boravak u prirodi učinkovit su način oslobađanja od stresa. Evolucijski, naši su preci puno više vremena provodili u prirodi, a moderno okruženje gradova i prometnih sredstava doprinosi osjećaju otuđenja iz prirode. Zato u svakoj prilici pobjegnite u šumu, park ili na livadu, savjetuju psiholozi.
|
Foto: Fotolia
Intenzivan stres za vrijeme trudnoće povećava rizik od postporođajnih komplikacija i smetnji u razvoju fetusa. Također, dokazano je da žene koje su smirene za vrijeme trudnoću kasnije imaju bebe s boljim navikama spavanja, a u kasnijem životu manje su skloni hiperaktivnom poremećaju.
|
Foto: themoviedb.org
Stres može biti zarazan, a najčešće prelazi na bližnje poput partnera ili članova obitelji. Iako razgovor o stresnim situacijama može pridonijeti njihovom olakšavanju, previše razgovora i žaljenja opterećuje druge koji najčešće ne mogu pomoći, pa i sami reagiraju na stres.
|
Foto: themoviedb.org
Nitko nije imun na stres, a način na koji reagiramo na njega uvjetuje koliki ima utjecaj na psihičko, ali i fizičko zdravlje te koliko stresa čovjek može podnijeti