Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: EVO KAKO SVE MOŽETE UREDITI SVOJ RADNI KUTAK U KUĆI ILI STANU
S napretkom tehnologije i ljudskih dostignuća promijenio se način na koji se obavlja većina poslova, no nismo završili s dva ili četiri radna dana u tjednu, kako su možda neki predviđali da će se dogoditi. Gledano u prošlost, ljudi su danas, ako ništa drugo, onda manje aktivni nego prije primjerice 50 ili 100 godina.
To se odnosi ponajprije na fizičku aktivnost i rad kao primarni uzrok tjelesnog umora. No, ne umara nas samo fizičko – već i ono što djeluje na psihu, kako tvrde stručnjaci koji stalan umor nazivaju bolešću 21. stoljeća.
Koliko slobodnog vremena imamo?
Koliko zapravo slobodnog vremena imamo i je li se naša percepcija toga što je slobodno vrijeme promijenila analizira BBC.
U Velikoj Britaniji u posljednje je vrijeme bilo puno rasprava oko mogućnosti uvođenja četverodnevnog radnog tjedna i posljedicama koje bi on imao. No ono što je zanimljivo, kad pogledamo unatrag, istina je kako ljudi 1950-ih nisu imali ništa više slobodnog vremena nego mi danas.
- Osjećamo se jako zaposleno, no činjenica je da nismo ništa zaposleniji nego svi oni ljudi prije nas. Ono što se promijenilo je to da nam je nova tehnologija omogućila da smo dostupniji drugima te s njima češće komuniciramo u večerima, kad ne radimo. Zapravo imamo puno više slobodnog vremena nego to doživljavamo - kažu analitičari u videu.
Ključno je i to što se naš fokus promijenio, danas je puno više stvari koje pratimo i na koje obraćamo pažnju. Navečer provjeravamo internet, od društvenih mreža do news portala i to je naše slobodno vrijeme, a ono nam prođe za tren i ne čini nas odmornijima kao što bi koncept slobodnog vremena trebao činiti.
Nestale su granice između privatnog i poslovnog
Promijenilo se to da smo cijelo vrijeme uključeni, od ranog jutra do kasne večeri, rijetko imamo osjećaj odvajanja od drugih ljudi. Sve je više stvari koje činimo u sklopu svojih društvenih života preko interneta i mobitela.
Primjerice, želimo si organizirati putovanje negdje, pa tražimo hotel, mjesto, prijevoz, restorane, radimo rezervacije. Sve su to zabavne stvari no čini nam se kao da obavljamo posao dok to radimo, jer se te stvari rade preko računala.
Broj radnih sati i gradovi s najboljom ravnotežom
Fond radnih sati dobar je pokazatelj koliko ljudi u prosjeku provode vremena na poslu, a on je najčešće zadan kalendarskom godinom, odnosno blagdanima, danima godišnjeg odmora koje je odredila tvrtka koja radi i zakon, ali i o dobroj volji poslodavaca.
Primjerice, ukupni fond radnih sati za radnike u Hrvatskoj u 2019. iznosio je 2088 radnih sati (zbroj radnih dana i dana blagdana koji padaju na radni dan, bez subota i nedjelja) na čiji se broj još moraju oduzeti dane godišnjeg odmora.
- 1. Pariz, Francuska - 30,84 radnih sati na tjedan
- 2. Lyon, Francuska - 31,36 radnih sati na tjedan
- 3. Moskva, Rudija - 31,66 radnih sati na tjedan
- 4. Helsinki, Finska - 31,91 radnih sati na tjedan
- 5. Beč, Austrija - 32,27 radnih sati na tjedan
- 6. Milano, Italija - 32,52 radnih sati na tjedan
- 7. Kopenhagen, Danska - 32,64 radnih sati na tjedan
- 8. Luksemburg, Luksemburg - 32,75 radnih sati na tjedan
- 9. Vilnius, Litva - 33 radnih sati na tjedan
- 10. Bruxelles, Belgija - 33,02 radnih sati na tjedan
- 11. München, Njemačka - 33,1 radnih sat na tjedan
- 12. Amsterdam, Nizozemska - 33,20 radnih sati na tjedan
- 13. Madrid, Španjolska - 33,28 radnih sati na tjedan
Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak:
DVIJE MAME I TATA: KAKO DOISTA IZGLEDA RAD S DJECOM OD DOMA?
POGLEDAJTE VIDEO (Boris Banović) #ZAJEDNO24SATA: