Nakon što je 20 planinara završilo u bolnici zbog mišje groznice kojom su se zarazili na Medvednici kraj Zagreba, mnogi građani su zabrinuti jer je sezona odlazaka na izlete u prirodu tek počela. Radi se zapravo o hemoragijskoj groznici, što je stručan naziv za ovu bolest. 

Zaraziti se može udisanjem prašine onečišćene izlučevinama zaraženih šumskih životinja ili slučajnim unosom virusa kroz usta u usta kroz prljave ruke ili hranu i piće koje je došlo u doticaj sa zaraženim mišjim izmetom ili mokraćom. Na primjer, ostavite li hranu na travi na koju je zaraženi miš mokrio, lako se možete zaraziti.                           

Napomena: Zaraza se ne prenosi među ljudima! 

Na internetskoj stranici Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije te na stranicama Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar objašnjavaju kako se zaštititi i kavoj bolesti se radi. 

Foto: Fotolia

Ovdje je nekoliko savjeta za izletnike, ljude koji zbog posla ili drugih razloga dulje borave u prirodi te vlasnike kuća i vikendica:

Kako se zaštiti na otvorenom?

• Ne sjedite i ležite izravno na tlu, posebno ne na mjestima gdje su uočeni glodavci ili njihovi tragovi! 
• Za vrijeme boravka u prirodi čuvajte hranu i piće (u zatvorenim spremnicima) te osobne stvari od dodira s glodavcima i njihovim izlučevinama. 
• Ne ostavljajte ostatke hrane i druge otpatke u prirodi! 
• Prije konzumacije jela i pića, te uzimanja cigarete potrebno je dobro oprati ruke toplom vodom i sapunom ili ruke tretirati dezinficijensom na bazi alkohola. 
• Nemojte piti vodu iz neuređenih šumskih izvora i lokava. 
• Plodove ubrane u prirodi koji se jedu sirovi operite obilnom vodom.

Kako se zaštiti u zatvorenim prostorijama?

• Osigurajte hranu i piće od pristupa glodavaca, pohranite ih u zatvorene spremnike! 
• Ne ostavljajte smeće u prostorijama (vikendicama, garažama, ostavama, podrumu, tavanu i dr.)! 
• Spriječite ulaz glodavaca u stambene i gospodarske objekte zatvarajući sve pukotine i rupe u zidovima i podovima! 
• Redovito provodite deratizaciju! 
• Ne dirajte uginule glodavce ili njihova gnijezda golim rukama. 
• Ne metite niti usisavajte izlučevine glodavaca, kao niti njihova gnijezda. To će pogodovati zaraznom materijalu (izlučevine glodavaca) da se digne u zrak koji onda udišete, te ćete se na taj način zaraziti. 
• Nosite masku koja štiti sluznicu nosa i usta! 
• Nosite gumene rukavice! 
• Prilikom čišćenja koristite mokru krpu (kako bi se izbjeglo dizanje prašine) i klorni ili alkoholni dezinficijens!

Odlična napomena čitatelja: 

"Zarazi su također skloniji građani koji imaju pse jer oni njuškaju svuda i jedu svašta."

Foto: Dreamstime

Što još možete učiniti kako bi smanjili mogućnost zaraze?

• Odstranite krupni otpad iz kuća.
• Uklonite mjesta pogodna za naseljavanje glodavcima (spremnici, kutije, sijeno i dr.)!
• Provjetrite vikendice, garaže i ostave (30-tak minuta) prije nego što ulazite.
• Upozorite susjede o mjerama koje moraju provoditi kako bi smanjili rizik zaražavanja bolešću.

Simptomi bolesti

- Bolest se najčešće javlja 1 do 2 tjedna nakon izlaganja inficiranoj izlučevini glodavca (vrlo rijetko inkubacija može iznositi i do 8 tjedana); sa naglim nastupom visoke tjelesne temperature, praćene zimicom i jakom glavoboljom, bolovima u trbuhu i leđima, zamućenim vidom,  ponekad s crvenilom lica i konjuktiva te osipom. Kasniji simptomi bolesti mogu se manifestirati smanjenom količinom izlučivanja urina i razvitkom zatajenja bubrega, ali i padom tlaka, pojavom krvarenja i razvitkom šoka - kažu u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar.

Foto: Pixsell/pierpaolomariani.it

Uzročnik bolesti i životinje koje ga prenose

Objasnili su na internetskoj stranici Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije:

"Uzročnik ove bolesti je virus iz skupine (rod) Hanta-virusa, rasprostranjenih u nekoliko svojih varijeteta (vrsta, serotipova) u raznim dijelovima svijeta, u Europi od Skandinavije do njenog juga. Mikrobiološke odlike i pripadnost uzročnika skupina virusa koji u jezgri imaju ribonukleinsku kiselinu (RNK virusi) porodica: Bunjaviridae rod: Hanta serološke vrste/tipovi: Puumala, Dobrava, Hantaan*
* postoje mišljenja da taj ne postoji kod nas

Virus prirodno kruži i održava se među malim šumskim glodavcima. Kod nas su to najviše riđa voluharica (Clethrionomys glareolus) i žutogrli miš (Apodemus flavicollis), a uz njih u manjoj mjeri i šumski miš (Apodemus sylvaticus), poljski miš (Apodemus agrarius) te livadna voluharica (Microtus agrestis).

Ta infekcija za njih nije pogubna, no čini ih izlučivačima virusa u okolinu, najviše mokraćom i izmetom. Ušavši u njihov svijet, svijet tzv. prirodnog žarišta, mogu se u određenim okolnostima srećom u pravilu rijetko zaraziti i razboljeti ljudi.

Radi se o bolesti s vrućicom, oštećenjem rada bubrega, koji puta krvarenjima (hemoragija), te drugim smetnjama, koji puta veoma teškoj, uz potrebu bolničkog liječenja. Bolest je kod nas stalno prisutna različitom učestalošću od godine do godine."