Svake godine sudjelujem u akciji ‘Pješke ili biciklom na posao, druženje i rekreaciju’. Do posla i nazad bicikliram 10 kilometara, kaže Mirjana Tišler (51) iz Kotoribe koja je prošlogodišnjoj kampanji ukupno je prešla 180 kilometara, odnijela prvu nagradu i dobila novi bicikl.
- Inače putujem biciklom na posao, a ne samo kad je akcija. To mi dobro dođe za zdravlje. Da kucnem u drvo, bez obzira na godine nemam kroničnih zdravstvenih problema, dok dosta ljudi moje generacije pije tablete za tlak i slično - kaže Mirjana te dodaje kako bicikliranjem na posao uštedi i na gorivu te spoji ugodno s korisnim.
Sudjelovanje u kampanji preporučila je prijateljima i poznanicima jer se od prošle godine mogu prijaviti i ljudi koji se bicikliranjem i pješačenjem bave rekreativno, a ne samo oni koji odlaze na posao.
- Mjerila sam kilometre. U prijavnici se mora navesti svjedok, a meni je to bila šefica koja zna da svaki dan bicikliram na posao. Cesta je dobra. Ponekad ima malo divljih vozača, ali općenito nemam problema - kaže i dodaje kako pet kilometara odvozi za 15 do 20 minuta.
POGLEDAJTE VIDEO (Hrvoje Jurić planira obići svijet biciklom):
Već 12 godina zaredom Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije u suradnji s Gradskim bazenima 'Marija Ružić' organiziraju zdravstvenu akciju 'Pješke ili biciklom na posao, druženje i rekreaciju' kako bi potaknuli ljude na fizičku aktivnost. Kampanja traje tri tjedna, od 9. do 29. rujna.
Sudionici trebaju barem tri dana tjedno pješačiti ili voziti bicikl u svrhu putovanja na posao ili rekreacije. Kako bi zadovoljili kriterije, minimalno vrijeme tjelesne aktivnosti je dva i pol sata tjedno. Tijekom svakog tjedna pješaci trebaju napraviti barem 10 kilometara, a biciklisti 40.
Svatko samostalno bilježi broj prijeđenih kilometara ili broj sati tjelesne aktivnosti, a na kraju prijavljuju rezultate u Zavod za javno zdravstvo Međimurske županije, koje organizira izvlačenje i dodjelu nagrada.
Nagrade su vrlo poticajne,a prva je bicikl, druga sportski sat, treća sportska jakna, četvrta biciklistička kaciga i peta aparat za mjerenje koraka-pedometar.
- Kako je jedna od prepreka za redovitom tjelesnom aktivnošću nedostatak vremena, kroz ovaj projekt nastojimo potaknuti i uvjeriti ljude da putovanje do posla mogu iskoristiti kao priliku za unapređenje svog zdravlja, a uz to štede novac i čuvaju okoliš od onečišćenja ispušnim plinovima automobila. Putem projekta apeliramo i na poslodavce u Međimurju da provjere imaju li njihovi zaposlenici dovoljno prostora za sigurno odlaganje bicikala te ih pozivamo da na neki način nagrade tjelesno aktivne zaposlenike, budući je kod njih dokazana veća radna produktivnost nego u neaktivnih zaposlenika - kaže Renata Kutnjak Kiš, dr.med.,specijalista epidemiologije i voditeljica Djelatnosti za javno zdravstvo i promicanje zdravlja u Zavodu za javno zdravstvo Međimurske županije.
Od samih početaka do danas ukupno se prijavilo 1200 ljudi. Prošle godine se prijavilo njih 140, a od toga je bilo 100 zaposlenih osoba te 40 osoba koje nisu zaposlene i to uglavnom umirovljenici.
- Redovita tjelesna aktivnost ima ogroman potencijal u unapređenju zdravlja te prevenciji, liječenju i rehabilitaciji brojnih bolesti i stanja, koje se danas nalaze na vrhu ljestvice po obolijevanju i smrtnosti. Redovita tjelesna aktivnost umanjuje rizike od kardiovaskularnih bolesti, moždanog udara, povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti, bronhalne astme, osteoporoze, nekih vrsta raka te depresije, usporavanje napredovanja Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencije. Osim toga pomaže kod stanja stresa i anksioznosti. Tjelesna aktivnost značajno doprinosi održavanju primjerene tjelesne težine kod svih dobnih skupina, podržava neovisan život, osobito starijih osoba, te doprinosi stvaranju socijalnih mreža u zajednici - napominje Kutnjak Kiš koja se ujedno osvrnula na poražavajuće statističke podatke o navikama vježbanja u Hrvatskoj.
Prema rezultatima posljednjeg istraživanja Eurobarometera iz 2017. godine, čak 76 posto ispitanika starijih od 15 godina u Hrvatskoj rijetko ili nikada ne vježba, 66 posto ispitanika rijetko ili nikada ne koristi bicikl u svrhu transporta, niti ne prakticira druge oblike tjelesne aktivnosti . Osim toga, prema Europskoj zdravstvenoj anketi u Hrvatskoj samo 23 posto ispitanika starijih od 15 godina dostiže potrebnu razinu aerobne tjelesne aktivnosti umjerenog intenziteta od najmanje dva i pol sata tjedno.