Kako bi dobili najtočnije i najopsežnije podatke o prosječnom vrhuncu i opadanju metabolizma, istraživači su objedinili razne studije u jednu bazu podataka pod nazivom IAEA Doubly Labelled Water (DLW) Database. Analizirali su dnevnu potrošnju energije više od 6.600 osoba u dobi od 8 dana do 95 godina.
Kako bi odredili koliko kalorija svaki sudionik troši dnevno (uključujući vitalne aktivnosti poput disanja, probave, pumpanja krvi te svakodnevne pokrete poput penjanja stepenicama, pranja posuđa ili nemirnog tapkanja), koristili su test urina nazvan "dvostruko označena voda", koji mjeri brzinu izbacivanja određenih molekula iz tijela.
POGLEDAJTE VIDEO: Tajna linije Renate Buljan
Iznenađujuće, pubertetski rast nije igrao ulogu u ubrzanju metabolizma. Pravi vrhunac događa se puno, puno ranije u životu - u prvih 12 mjeseci života.
U dobi od jedne godine, bebe troše kalorije 50% brže u odnosu na odrasle osobe iste veličine.
- Nešto se događa unutar stanica beba što ih čini aktivnijima, ali još uvijek ne znamo koje su točno te procese - izjavio je koautor studije, dr. Herman Pontzer.
Nakon prve godine života, metabolizam počinje usporavati za otprilike 3% svake godine dok ne dosegne "novu normalu" u dvadesetima.
Ovo bi moglo objasniti zašto djeca postaju izbirljivija u prehrani (tzv. "pad apetita") oko druge godine života. Kako je stručnjakinja za roditeljstvo Emily Oster, dr.sc., objasnila tijekom epizode podcasta mindbodygreen.
- U jednom trenutku tijekom ranog djetinjstva... djeca postaju manje gladna. To je u redu. Ne trebaju toliko kalorija, pa ne jedu toliko kao prije - navela je.
Kada metabolizam počinje usporavati
Još jedno iznenađenje za autore studije? Srednja dob (pa čak ni menopauza) nije igrala ulogu u usporavanju metabolizma.
Između dvadesetih, tridesetih, četrdesetih i pedesetih godina, potrošnja energije ostaje stabilna.
Tek nakon šezdesete počinje lagano opadati (oko 0,7% godišnje). Gubitak mišićne mase i usporavanje staničnih procesa dva su moguća objašnjenja za ovu promjenu u kasnijoj životnoj dobi, objasnio je Pontzer.
- Sve ovo upućuje na zaključak da se metabolizam tkiva, rad koji stanice obavljaju, mijenja tijekom životnog vijeka na načine koje dosad nismo u potpunosti razumjeli - dodao je.
- Ove promjene bacaju novo svjetlo na ljudski razvoj i starenje te bi trebale oblikovati strategije prehrane i zdravlja tijekom cijelog životnog vijeka - navodi se u studiji.
Iako tijelo počinje mijenjati ritam u šezdesetima, nikada nije prekasno uvesti rituale za dugovječnost koji mogu poboljšati kvalitetu života i potencijalno ga produžiti, piše mbg.