Osjećate li depresivne simptome već nekoliko tjedana, porazgovarajte s liječnikom opće medicine ili sa stručnjakom u vezi plana liječenja, savjetuje mr. sc. Zemira Medved, dr. med. i voditeljica odjela za psihijatriju u varaždinskoj bolnici.
- Liječnici opće i obiteljske medicine dobro poznaju pacijente i njihov životni kontekst pa mogu biti odličan izvor podataka psihijatrima - kaže dr. Medved. Naglašava kako je tad potrebna dobra međusobna suradnja. Teži simptomi su pak hitna stanja koja neodložno mora rješavati psihijatar u hitnoj službi.
- Psihijatar odlučuje je li potreban antidepresiv, nekad i kombinacija lijekova, te u kojoj dozi i koliko dugo - kaže voditeljica odjela za psihijatriju. Pacijent se može liječiti na bolničkom odjelu ili u ambulanti uz kontrole. Liječenje ovisi o mnogo faktora, stoga je vrlo važno psihijatru otkriti detalje, poput svoje i obiteljske povijesti bolesti te gdje živite i čime se bavite, kako bi vam on dao adekvatnu terapiju.
- I članovi obitelji odgovorni su u liječenju i ne smiju zanemarivati ozbiljnost situacije - kaže liječnica. Naglašava da oni trebaju reagirati u slučaju psihičkog poremećaja i tražiti pomoć, unatoč tome što bi to bolesnici mogli u danom trenutku “zamjeriti”. Veliki problem u liječenju je i “klik u glavi” pacijenta.
- To podrazumijeva suradnju u liječenju koju više od pola bolesnika ne poštuje - govori dr. Medved. Kaže kako se depresija često naziva žalošću ili tugom, ali ona je u biti poremećaj raspoloženja. Može biti reakcija na neki gubitak (bolest, smrt ili slično), ali se može javiti i bez vanjskog razloga. Kao veliki problem navodi maskiranu depresiju.
- Tu se depresija skriva iza tjelesnih simptoma i bolesti, primjerice kod osjećaja bola u trbuhu, glavi i prsima koji se često javlja, a ne znate mu razlog. Može se dogoditi i da se depresija projicira na neki organ, zbog čega osjećamo kao da nas on boli - kaže dr. Medved.
Dodaje kako bi liječnici opće medicine tad trebali posumnjati na psihički poremećaj i konzultirati psihijatra da postavi pravilnu dijagnozu. Naime, laici često “brkaju” dijagnozu depresije s drugim psihičkim poremećajima. O psihičkim poremećajima treba pričati jer oni vrebaju sve ljude bez iznimke te ne smiju biti tabu tema, ističe liječnica.
Depresija bi do 2020. mogla postati drugi svjetski zdravstveni problem
Broj ljudi s depresijom i anksioznim poremećajem se povećava. Naime, 1990. godine je u svijetu bilo 416 milijuna oboljelih, dok je 2013. godine njihov broj porastao na 615 milijuna. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, depresija će do 2020. godine postati drugi svjetski zdravstveni problem, nakon kardiovaskularnih bolesti, a gledajući samo žensku populaciju, zdravstveni problem broj jedan.
ZNAKOVI DEPRESIJE:
- Bespomoćnost - Čovjek se osjeća kao da mu nema spasa i uvjeren je kako mu više nikad neće biti dobro.
- Osjećaj krivnje - Depresivci često krive sebe i srame se zbog nekog događaja, najčešće neopravdano.
- Razdražljivost - Ljude koji pate od depresije jako često naljute i sitnice, a i takvo ponašanje je znak depresije.
- Povlačenje od bližnjih - Misle da ih nitko ne želi, da neće moći pratiti razgovor i osjećaju se kao višak.
- Manjak koncentracije - Često osjećaju kao da se ne mogu usredotočiti na razgovor ili zadatak na poslu.
- Smanjen libido - Prema istraživanju Sveučilišta Stanford, 75% depresivnih ljudi ima smanjeni libido.
- Problem sa spavanjem - Kod depresije dolazi do nesanice ili do hipersomnije, odnosno pretjerane potrebe za snom.
- Gubitak energije - Ljudi misle da neće biti bolje pa gube energiju i zanimanje, a nemaju ni interes za hobije u kojima su nekad uživali.
- Manjak apetita - Nemaju volje za spremanje jela, a često ni ne osjećaju glad. Neki mogu imati mučnine pa gube apetit.
- Zloupotreba alkohola i droga - Okreću se alkoholu i drogama da podignu raspoloženje, a događa se suprotno.
VIDI OVO! Ovo su najpopularnije boje kose ove jeseni.