Arheološki nalaz poznat kao "Ploča iz Rosette", koja se danas nalazi u londonskom Britanskom muzeju, na temelju koje je Jean Francois Champollion dešifrirao hijeroglife, otkrivena je 15. srpnja 1799. godine pokraj gradića Rosette, današnji Rashid, smještenog u delti Nila. Sadržaj teksta na Ploči iz Rosette je malog značaja, ali kamen je jako važan jer je na vrhu ispisano 14 redaka hijeroglifa, u sredini su 32 linije demotskog pisma, a na dnu 54 linije grčkog pisma. Naučnici su odmah preveli ispis na grčkom, ostalo nisu razumjeli. Međutim, 1808. francuski naučnik i lingvist Jean-François Champollion je u dobi od 18 godina počeo studirati natpise s kopije kamena iz Rosette i pismo antičkih Egipćana u naporu da dešifrira misteriozno pismo. Četrnaest godina kasnije Champollion je potvrdio da su neki hijeroglifi bili fonogrami, a neki piktogrami. Njegovo otkriće omogućilo je proboj u prijevod tog pisma te rađanje nove znanstvene discipline - egiptologije.