Ako imamo problem koji ne možemo riješiti, a on nas muči i ometa u funkcioniranju u svakodnevnom životu, ne vidimo rješenje i vrtimo se u začaranom krugu, najbolje je porazgovarati sa psihologom, savjetuje prof. dr. sc. Majda Rijavec.
No, to ne mora biti jedini razlog. Neki ljudi nemaju neki poseban problem, u njihovu životu sve je naizgled dobro, ali osjećaju neku prazninu. Postoje i oni koji su prilično zadovoljni životom ali su radoznali i pitaju se može li im biti bolje, mogu li napredovati i biti ispunjeniji. I to može biti razlog za posjet psihologu. Ovakvi ljudi žele nešto novo naučiti i napredovati. Pritom, ne treba pretjerivati. Psiholog nam može puno pomoći, ali nije dobro ako – postanemo ovisni o njemu ili njoj, upozorava psihologinja.
Ako psihologu odlazimo jer imamo neki teži problem i želimo nešto bitno promijeniti, treba biti svjestan da je za svaku promjenu potrebno vrijeme. Promijeniti nešto u životu nije lako, i u tome nam je potrebna podrška, jer se vrlo lako vratimo na stare, nefunkcionalne oblike ponašanja. Razgovori sa psihologom će osigurati da ustrajemo i da ne odustanemo. Stoga je u početku dobro ići češće i redovito da ne bismo opet posrnuli, a kasnije samo ako za to osjetimo potrebu.
Ako u životu nemamo nekih većih problema, ali se teško nosimo sa stresom prvo, stanite i razmislite što se od prisutnih stresnih situacija može izbjeći.
- Neke situacije i ljude ne možemo promijeniti, ali neki stresori se barem djelomično mogu izbjeći. Upitajte se je li nužno učiniti baš sve što se od vas traži ili što ste sami sebi nametnuli? Hoće li se nešto bitno promijeniti ako nešto od toga ne učinite? Mora li baš sve biti savršeno i na poslu i kući? Koje stvari su bitne i u njih trebate uložiti trud, a bez kojih se ništa bitno neće promijeniti?
- Ako nešto možete izbjeći – izbjegnite. Ako ne možete, ostaje vam jedino da promijenite sebe i da drugim očima gledate na stresnu situaciju. Također, sjetite se neke situacije iz prošlosti zbog koje ste se jako živcirali. Kako danas gledate na to? Vjerojatno mislite da i nije bilo tako strašno, a možda je i nešto dobro proizašlo iz toga. Ako ništa drugo, barem ste nešto naučili i stekli samopouzdanje. Pa ako ste uspjeli u prošlosti, zašto ne biste i sad? Nitko od nas ne bi bio onakav kakav je sad da se u prošlosti nije suočio s problemima i uspio ih riješiti - podsjeća psihologinja Rijavec.
Kad prijatelji ne znaju kako pomoći, tu je psiholog
Prijatelji nam mogu biti velika podrška u životu i često nam je za rješenje problema potrebno samo da nas netko sasluša. Na žalost, to nije uvijek dovoljno. Prijatelji, kolikogod dobronamjerni bili, često nemaju dovoljno znanja a i previše su subjektivni i upleteni u naš život. Psiholog gleda na naš problem sa strane pa nam sa svojim znanjem i iskustvom može pomoći da sami dođemo do mogućih rješenja koje zbog negativnih emocija i začaranog kruga u kojem se vrtimo – nismo u stanju u tom trenutku sami vidjeti.
KRATKI TEČAJ POZITIVNOSTI
1. Barem dva tjedna svaki dan prije spavanja sjetite se tri dobre stvari koje su vam se taj dan dogodile. Dva tjedna su potrebna da biste stekli naviku usmjeravati se povremeno i na pozitivne stvari u životu koje nam lako promaknu. Nakon toga nastavite raditi vježbu barem povremeno.
2. Napišite pet stvari zbog kojih ste u životu zahvalni.
3.Jednom tjedno sjetite se jedne stvari zbog koje ste taj tjedan zahvalni. Sjetite se člana obitelji, prijatelja ili kolege kojem ste zbog nečega zahvalni. Ako im to niste rekli – iskoristite prvu priliku da to učinite.
4. Ako imate slobodnog vremena, postanite volonter. To je najdjelotvorniji način da postanete sretniji. Pomaganje drugima kojima je pomoć potrebna preusmjerit će vaše misli sa vlastitih problema, a pomaganje će vaš život učiniti smislenijim. Ako nemate vremena, uključite se barem povremeno.
5. Razmislite o tome čije društvo vas opušta i smiruje. Koji ljudi djeluju dobro na vas? Odvojite vrijeme za njih i trudite se češće biti s njima.
6. Razmislite je li vam život postao previše monoton i imate li dovoljno izazova. Kad ste zadnji put radili nešto što vas je tako zaokupilo da ste potpuno zaboravili na vrijeme i sve oko sebe?
7. Bavite se bilo kakvom tjelesnom aktivnošću. Vježbajte, trčite, šetajte, plivajte, plešite... Svaka tjelesna aktivnost potiče stvaranje tzv. hormona sreće i to je najjednostavniji način instant pomoći. Pritom su najučinkovitije aktivnosti uz glazbu – pa ako vam se ne vježba i plesanje će biti više nego dobro.
8. Provedite svaki dan najmanje dvadeset minuta na danjem svjetlu. Dobro je ako je to na suncu i u zelenom okruženju.