Mala poljoprivredna gospodarstva mogu približiti prehrambene opskrbne lance potrošačima i ojačati lokalna područja.
Kad je Paolo Colzi prije 23 godine napustio posao u talijanskoj tekstilnoj tvrtki kako bi preuzeo obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo za uzgoj pšenice, odlučio je početi s organskim uzgojem.
Colzi kaže da je to bio veliki rizik koji se isplatio. Sada ima 57 godina i uspješno posluje uzgojem pšenice, rajčice, krastavaca i patlidžana na 50 hektara zemlje u blizini grada Prata u regiji Toskana.
Veza s potrošačima
Poput mnogih malih poljoprivrednih proizvođača, Colzi je mogao propasti u svom pothvatu da nije imao mogućnost prodaje lokalnim kupcima.
- Jedini način na koji mogu dobiti poštenu cijenu jest da prodajem izravno ljudima - rekao je.
Više od tri četvrtine poljoprivrednih gospodarstava u EU-u jesu mala poljoprivredna gospodarstva manja od 10 hektara i mogla bi biti ključna u osiguranju da europske zalihe hrane budu obilne, zdrave i otporne na krize.
Lokalna proizvodnja hrane postala je sve većim prioritetom u Europi i drugdje kao odgovor na prekide u opskrbnom lancu uzrokovane pandemijom bolesti Covid-19 2020. godine i ruskom invazijom na Ukrajinu dvije godine kasnije.
Ipak, kombinacija ekonomske stiske, poteškoća s pristupom zemljištu i ekstremnih vremenskih prilika dovela je do nestanka mnogih malih poljoprivrednih gospodarstava u Europi posljednjih desetljeća.
U svojoj Strategiji „od polja do stola” 2020., EU je rekla da se prehrambeni sustavi moraju preoblikovati kako bi omogućili pravedne gospodarske povrate za sve aktere, posebno primarne proizvođače.
Puno hrane dospijeva na police supermarketa preko dugih opskrbnih lanaca koji mogu obuhvatiti cijeli svijet i uključuju više koraka pakiranja i obrade. Sami poljoprivrednici mogu dobiti samo djelić cijene koju potrošači plaćaju u trgovinama.
Djelovanje na lokalnoj razini
Potpora malim poljoprivrednicima poput Colzija dolazi iz europskog istraživačkog projekta pod nazivom COACH, koji nakon tri godine završava u listopadu 2023.
Projekt je dobio sredstva EU-a kako bi potaknuo suradnju među poljoprivrednicima, potrošačima, lokalnim vlastima i drugim igračima u 12 europskih zemalja, uključujući Belgiju, Dansku i Italiju. Primarni cilj bio je povećati količinu hrane koja dospijeva na tržišta kroz kratke opskrbne lance i osigurati da poljoprivrednici dobiju poštenu cijenu za svoje proizvode.
Colzi je predsjednik udruge proizvođača pšenice, pekara, trgovina, restorana i mlina u području Prata. Pod nazivom GranPrato udruga je osnovana za poticanje lokalne poljoprivrede. Poljoprivrednici prodaju dio svoje pšenice izravno udruzi GranPrato po cijeni dogovorenoj na početku svake godine.
U prvoj godini tog dogovora, 2013., cijena udruge GranPrato bila je više nego dvostruko viša od standardne tržišne cijene.
Kako to biva, globalna cijena pšenice tada je skočila, a i 2023. ostaje viša. Unatoč tome, poljoprivrednici i dalje prodaju udruzi, ističući korist od sporazuma za potrošače za koju Colzi kaže da i njemu odgovara.
- To znači da se ne moram nositi s naglim promjenama cijena koje su stresne - rekao je.
Javni proračuni
Ipak, GranPrato ne može kupiti svu pšenicu koju proizvede 10 poljoprivrednika udruge. Za to bi bilo potrebno više vlastitih kupaca širenjem lokalnog tržišta.
Ono što bi moglo napraviti veliku razliku je kad bi lokalne vlasti dopustile udruzi GranPrato isporuku školskih obroka, smatra Colzi.
Prema mišljenju Moye Kneafsey, profesorice za hranu i lokalni razvoj na Sveučilištu Coventry u Ujedinjenom Kraljevstvu, gradske bi vlasti općenito mogle pružiti veliku pomoć malim lokalnim poljoprivrednim gospodarstvima kroz ugovore za obroke za škole, bolnice i druge ugostiteljske objekte u javnom sektoru.
- Oni imaju kupovnu moć da potaknu promjene - kaže Kneafsey, koja koordinira projektom COACH.
Dok gradovi rade s ograničenim proračunima i obično dodjeljuju ugovore najjeftinijim dobavljačima, neki lokalni dužnosnici otkrili su da davanje prioriteta održivosti nije nužno skuplje. Osim toga, općenito raste interes za nutritivni sadržaj hrane u školama i bolnicama.
U zasebnoj inicijativi, skupina od 16 gradova diljem svijeta nastoji smanjiti utjecaj svojih javnih kantina na okoliš suradnjom s dobavljačima organskih proizvoda, gdje je to moguće. Sudionici su Barcelona, Kopenhagen, London, Pariz, Seul, Tokio i Toronto.
Školski obroci u Kopenhagenu sada se uglavnom sastoje od organske hrane i grad radi na načinima da se više nabavlja s malih lokalnih poljoprivrednih gospodarstava.
Gent u Belgiji također se nastoji više oslanjati na lokalne dobavljače za svoje školske obroke. Ako su ti dobavljači organski, rezultati bi mogli biti bolja prehrana, zdraviji ljudi, uspješni lokalni poljoprivrednici, uspješna ruralna gospodarstva i prednosti za okoliš, smatra Kneafsey.
- Od svih različitih inicijativa, javna nabava možda ima najveći potencijal za povećanje prihoda malih lokalnih poljoprivrednika - rekla je.
„Juicy, smoothie” procesi
Još jedan način da mala poljoprivredna gospodarstva zarade više novca je prerada njihovih proizvoda prije prodaje. To uključuje izradu kruha ili ulja, cijeđenje voća ili njegovo sušenje. Projekt koji financira EU pod nazivom FOX okupio je istraživače i prehrambene znanstvenike iz devet europskih zemalja, uključujući Češku, Njemačku, Poljsku i Sloveniju, kako bi pomogli malim poljoprivrednim gospodarstvima da prerade svoje proizvode na licu mjesta ili u blizini.
Projekt, koji je započeo sredinom 2019. i traje do studenog 2023., izgradio je mobilne jedinice koje mogu djelovati kao mini centri za obradu. Svaki je otprilike veličine kontejnera velikog kamiona.
- Male jedinice mogle bi malim proizvođačima dati priliku da dobiju na vrijednosti - rekla je Kerstin Pasch, koja koordinira projektom FOX i vodi ured Njemačkog instituta za prehrambene tehnologije u Bruxellesu.
Jedna jedinica, koja proizvodi sokove i smoothieje, testira se u malim voćnjacima jabuka u južnoj Njemačkoj.
Pasch kaže da su uzgajivači jabuka bili zadovoljni gotovim sokovima, ali su bili zabrinuti zbog troškova kupnje i rada jedinice. Za upravljanje jedinicama potrebna je osoba s tehničkim obrazovanjem.
Gospodarske i zdravstvene prednosti
FOX koristi novu tehnologiju prerade voća koja se zove pulsirajuće električno polje. Slanjem kratkih električnih impulsa visokog napona u sok, tehnika ubija mikrobe bez smanjenja sadržaja vitamina.
Projekt je također koristio tehnologiju za sušenje voća i gljiva, otkrivši da skraćuje vrijeme sušenja i, nadalje, smanjuje troškove energije.
Izrada svake jedinice košta istraživače oko 400.000 eura. Kažu da bi cijena vjerojatno pala da se jedinice proizvode komercijalno.
Tim istražuje mogućnosti komercijalizacije jedinica.
- Uzbudljivo je razmišljati o ovim malim mobilnim rješenjima. Ljudi sada shvaćaju da se veliki, globalizirani lanac opskrbe hranom može iznenada poremetiti zbog izbijanja virusa ili rata - kaže Pasch.
Autor ALEX WHITING
Istraživanja u ovom članku financira EU. Ako vam se ovaj članak svidio, razmislite o njegovom dijeljenju na društvenim mrežama.
Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.