Nedavne su znanstvene studije ukazale da je šećer, a ne masnoće u prehrani, glavni razlog epidemije pretilosti modernog doba. Ljudi danas unose dvostruko više šećera nego prije 30 godina, dokazano je kako šećer stvara ovisnost. Dopuštena mjera šećera koju treba unositi na dan je oko 10 malih žličica ili 50 g, no većina ljudi unosi i do dvostruko više.
|
Foto: Fotolia
Nakon svakog obroka, gušterača proizvodi hormon inzulin koji treba izdvojiti šećer iz namirnica u krvotok kako bi iz njega nastala energija. No obrok temeljen na slatkom, poput velikog komada torte, sladoleda ili čokolade, izaziva otpuštanje velike količine inzulina. Studija Sveučilišta Cambridge je utvrdila da to blokira oreksine, moždane stanice koje upravljaju osjećajem budnosti, zbog čega nam se nakon veće količine šećera spava.
|
Foto: Fotolia
Šećer je loš za zdravlje srca, čak i za ljude koji su u dobroj formi, upozorava kardiolog dr. Aseem Malhotra. Pojačan unos šećera dovodi i do povećanja mokraćne kiseline u krvi, što rezultira i povećanjem krvnog tlaka te povećava rizik od srčanog udara. To se događa i kod ljudi normalne težine, objašnjavaju liječnici.
|
Foto: Fotolia
Pad šećera u krvi nakon većih slatkih obroka uzrokuje glavobolju, pa i česte migrene. One utječu i na kvalitetan noćni odmor te mijenjaju rutinu spavanja, što utječe i na moždane procese. Osim toga, stalno povišene razine šećera u krvi dokazano povećavaju rizik od demencije u srednjoj i starijoj dobi.<br>
|
Foto: Fotolia
Jedan od jasnih pokazatelja povećane razine šećera u krvi je potreba za češćim mokrenjem, kaže urolog Shamim Khan. Ako čovjek unosi više šećera nego li to njegovo tijelo može podnijeti, višak se eliminira mokraćom. Objašnjava kako i previše šećera u prehrani potiče nastanak gljivičnih infekcija koje se hrane šećerom.
|
Foto: Dreamstime
Voćni šećer fruktoza koji se često dodaje industrijski procesuiranoj hrani lako uzrokuje probavne probleme, a pogoršat će simptome bolesti poput sindroma iritabilnog crijeva. Gastroenterolog Peter Whorwell objašnjava kako se fruktoza dodaje kao zdravija opcija koja sadrži manje kalorija, no cijena je više probavnih smetnji poput nadutosti, plinova i iritacije crijeva.
|
Foto: Fotolia
Sve kalorije koje tijelo ne sagori jetra skladišti u obliku masnoća, što s vremenom može dovesti do nastanka bolesti masne jetre. Danas svaki peti odrasli čovjek ima masnu jetru, a stanje je češće kod muškaraca. Ako se oboljeli ne pridržavaju pravila zdrave prehrane te unose velike količine šećera, bolest može dovesti i do ciroze iako uopće ne piju alkohol, objašnjavaju stručnjaci.
|
Foto: Duško Jaramaz/Pixell
Osim što potiče pretilost i nastanak dijabetesa, previše šećera u prehrani potiče umor, demenciju u srednjoj dobi, masnu jetru, češće mokrenje i srčani udar