Već na sam pogled na hranu, prije nego bilo što stavimo u usta, mozak počinje lučiti dopamin, hormon sreće, pa nam već i samo iščekivanje prvog zalogaja donosi radost. No, postoje brojne namirnice za koje je znanstveno dokazano da su bogate spojevima koji nam mogu popraviti raspoloženje. S tim se slaže i nutricionistica Sandra Marić Bulat. 

- Kad je riječ o raspoloženju, najlošiji su izbor namirnice s lošim mastima, kao i pržena i brza hrana te hrana koja sadrži brze šećere. Oni u trenutku podižu raspoloženje, ali isto tako vrlo brzo padamo i lako mogu izazvati loše raspoloženje. U tu skupinu namirnica spadaju i alkohol i tvrdi sirevi, koji kod nekih ljudi čak mogu izazvati migrene, a to su i napici bogati kofeinom te više od 2 do 3 šalice kave dnevno – kaže nutricionistica Sandra Marić Bulat. 

Postoje ljudi kojima će već 2 šalice kave biti puno i ma koliko se činilo da im je kava potrebna, ili da ih podiže, efekt će vjerojatno biti kratkotrajan, ili voditi u nervozu i hiperaktivnost. Izbjegavanjem takve hrane možemo utjecati na vlastito raspoloženje, jednako kao što ga izborom pojedinih namirnica možemo popraviti.

- Pritom je jako važno da osiguramo dovoljno energije za organizam tijekom cijelog dana, odnosno da obroci budu pravilno raspoređeni i dobro izbalansirani, jer i glad, ili prekomjerno prejedanje u određenom dijelu dana mogu izazvati loše raspoloženje i učiniti da se osjećamo umorno i nezadovoljno - podsjeća naša sugovornica.

Da bismo hranom osigurali dobro raspoloženje uvijek treba birati svježe namirnice i kombinirati ih u obroku te voditi računa da su i one namirnice koje nam baš nisu omiljene, povremeno na jelovniku, jer samo jedna vrsta hrane može dovesti do nedostatka nekog vitamina ili minerala, što negativno utječe na nas, dodaje.

- Među namirnicama koje su vrlo korisne za dobro raspoloženje je sve zeleno lisnato povrće, zato jer sadrži folnu kiselinu i magnezij. Zatim puretina, piletina i plava riba, bogati triptofanom. To su i suho voće i orašasti plodovi poput badema i oraha bogati omega 3 kiselinama i magnezijem, kaže Sandra Marić Bulat. 

No, osim namirnica na koje smo navikli i u prehrani ih vjerojatno koristimo često, za dobro raspoloženje vrlo je korisno posegnuti i za algama, dodaje.

- Postoje alge koje vrlo povoljno djeluju na metabolizam i mogu dobro utjecati na raspoloženje, na primjer arame ili wakame. Mogu se dodati u juhe ili variva, ili napraviti na salatu, kaže naša sugovornica, a dostupne su u trgovinama bio prehrane.

Jogurt i kefir

Fermentirani mliječni proizvodi, pogotovo oni koji sadrže probiotike, pozitivno utječu na zdravlje crijeva, te ukupno zdravlje. Naime, studije su pokazale da žene koje konzumiraju jogurt s probioticima dva puta dnevno reagiraju s manje stresa kad gledaju fotografije ljutitih i uplašenih lica nego žene koje inače ne jedu jogurt.  

I pokusi u laboratorijskim uvjetima, na miševima, pokazuju da će miševi koji su se hranili probioticima, imati dovoljno snage čak i kad su prisiljeni plivati, ili se baviti navigacijom kroz labirint, što su dvije stvari koje ih inače potpuno iscrpljuju. Objašnjenje je jednostavno: trbuh i mozak redovito "razgovaraju" preko živca vagusa, pa dobre bakterije mogu proširiti poruku o dobrom raspoloženju prema mozgu. 

Čokolada

Jedna od namirnica koje se često povezuju s dobrim raspoloženjem je i čokolada, no samo tamna, odnosno gorka čokolada, ona s visokim udjelom kakaa. Što je veći udio kakaa to bolje, jer takva čokolada sadrži polifenole koji bildaju dobro raspoloženje.

Istraživanja pokazuju da neke vrste polifenola mogu imati sličan efekt kao i marihuana, tvrdi se u istraživanjima. Istraživači u Australiji dokazali su na volonterima da i piće koje sadrži određenu dozu polifenola može imati umirujući efekt i izazvati zadovoljstvo. 

Još nekoliko činjenica:

• Niska razina vitamina B12 može dovesti do depresije, a školjke su prebogate upravo tim vitaminom. Studije pokazuju da čak i konzervirane školjke, pa i juha od školjki, ima taj učinak.
• Pastrva, losos, govedina, piletina, mliječni proizvodi  i  žitarice također su bogati vitaminom B12. Istraživanja pokazuju da se učinak na raspoloženje vidi već nakon 2 tjedna redovne konzumacije.
• Istraživanja pokazuju da žene koje konzumiraju dovoljno alfa linlenske kiseline (ALA) imaju manju razinu depresije, ljutnje i agresije. Orašasti plodovi i sjemenke bogate su tom kiselinom.
• Bez obzira jeste li ih sami ubrali, pronašli u trgovini ili na tržnici, rotkvice stimuliraju otpuštanje dopamina i norepinefrina, hormona koji organizmu osiguravaju i energiju,  što može podići raspoloženje.
• Kamenice su jedan od najbogatijih izvora cinka. Kliničko istraživanje među oboljelima od depresije pokazalo je da antidepresivi uz dodatak cinka imaju bolji učinak. Za bolje raspoloženje dovoljno je već osam kamenica.