Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Ukoliko se zarazite koronom, kolike su šanse da preživite?

Još za prvih dana karantene stanovnici velikih gradova svijeta ponovno su otkrili cvrkut ptica. Na ulicama Barcelone viđene su divlje svinje, Santiago de Chileom prošetala je divlja puma, a dupini se u jatima ponovno okupljaju u Sredozemlju...

Dok je veći dio ljudske vrste u karanteni, divlje životinje i biljke uživaju u ponovno otkrivenoj slobodi. Divlje svinje šeću gradskim ulicama, ptice glasno cvrkuću, a ljudi konačno imaju više vremena ponovno uživati u prirodi.

POGLEDAJTE VIDEO:

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video Video: 24sata/pixsell

- S obzirom na sve manje ljudi na ulicama, divlje životinje koje žive u okolici gradova sve se slobodnije šeću njihovim ulicama - kaže Romain Julliard, direktor istraživanja u pariškome Državnom prirodoslovnom muzeju.

Kao primjer navodi lisice: 'Vrlo brzo mijenjaju obrazac ponašanja. Kada otkriju mirno mjesto, krenu ga istraživati'.

Životinje i ptice koje žive u urbanim parkovima, poput vrabaca, golubova i vrana, sada mogu napustiti svoj uobičajeni teritorij i 'napraviti mjesta ostalim životinjama'.

ZA SRETNIJI SUŽIVOT 5 obiteljskih navika kojih se trebate pridržavati u izolaciji

- A jesu li ptice, gradskim stanovnicima obično 'nevidljive', sada brojnije? Prije bih rekao da ih u novim okolnostima bolje čujemo. Neke među njima prestaju cvrkutati kad je bučno, no sada pjevaju bez prestanka - kaže Jérôme Sueur, stručnjak iz Nacionalnoga prirodoslovnog muzeja.

- Buka ih ometa u njihovim uobičajenim aktivnostima i stvara im stres. Nadam se da će ovaj izostanak ljudske kakofonije koristiti životinjama tijekom njihova reproduktivnog razdoblja u proljeće. Moglo bi se kazati da su životinje sada lišene onečišćenja koje za njih predstavlja buka što je proizvode ljudi - kaže znanstvenik. 

Foto: DragonImages

Osmisliti postupan izlazak iz karantene

I na selu i u moru divlje životinje vjerojatno će profitirati zbog velike 'ljudske karantene'. U Francuskoj je, primjerice, zbog karantene sezona lova završila ranije nego što je uobičajeno. 

- Karantena je nastupila u trenutku kada je za određene životinjske vrste sezona parenja u punom jeku. Tako je u slučaju običnih žaba i pjegavih daždevnjaka, koje, kada prelaze prometnice i ceste, vrlo često pregaze jureći automobili - kaže Jean-Noël Rieffel, regionalni direktor francuskoga Ureda za bioraznolikost u Val-de-Loireu.

Crnoglave galebove, koji se gnijezde na pjeskovitim obalama Loire, ljudi obično u ovo doba uznemiruju i smetaju. No sada više nema šetača, četveronožnih ljubimaca ni kanua.

SAVJETI NAŠIH ZNANSTVENIKA Obrana od korone: Spremite cipele u kutije i čistite mobitel

U nacionalnom parku Calanques, nedaleko od Marseillea, koji je zatvoren za šetače i nautičare, "priroda i životinjske vrste pronalaze svoje prirodno stanište brzinom koja nas iznenađuje", kaže upravitelj parka Didier Réault. "Njorke, koje su se prije gnijezdile u višim i dobro zaštićenim područjima, sada se okupljaju na vodi".

- Isto je s biljkama. Zaštićena vrsta divljih orhideja cvate krajem travnja i početkom svibnja. Šetači ih najčešće poberu, no to bi ove godine moglo izostati - kaže Jean-Noël Rieffel.

I na nepokošenim gradskim livadama sve je puno poljskoga cvijeća, "izvora nektara i polena za bumbare, pčele i leptire", objašnjava Romain Julliard.

Znanstvenicima je, u novonastaloj situaciji možda najvažnija činjenica da su se naš odnos i pažnja prema prirodi izmijenili. Ljudi su prisiljeni boraviti u zatvorenim prostorima i tek sada postaju svjesni toga u kolikoj im mjeri nedostaje priroda.

S prozora stanova ili u svojim vrtovima svi oni imaju više vremena za ponovno otkrivanje prirode i promatranje čudesnih promjena. No karantena bi mogla biti loša za životinjske vrste koje su se navikle hraniti ljudskim otpadom. 

Drugi nedostatak karantene je to što su akcije pomoći ugroženim vrstama i borba protiv nekih invazivnih vrsta iznenada prekinute, smatra Loïc Obled, zamjenik ravnatelja francuskog Ureda za bioraznolikost.

I naposljetku, morat će se osmisliti postupan izlazak iz karantene. 

- Ptice koje su se gnijezdile na prostoru napuštenoga školskog dvorišta uznemirit će se i preplašiti, a njihov će odmor biti kratkotrajan. Ljudi će se zaželjeti prirode, a takvo bi iznenadno opterećenje moglo negativno utjecati i na floru i faunu - upozorava Jean-Noël Rieffel. (tk)

Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Za bolji imunitet i protiv stresa češće jedite čokoladu i češnjak

POGLEDAJTE VIDEO: #ZAJEDNO24SATA sa našim Ćirom:

Vaš internet preglednik ne podržava HTML5 video Video: 24sata/pixsell