Od trenutka kada uđemo u krevet i zatvorimo oči, u našem tijelu se počinje svašta događati. Izmjenjuju se faze spavanja od vrlo laganih do izuzetno dubokih kada su nam mišići paralizirani, ali mozak je vrlo aktivan.
Moždana aktivnost tijekom spavanja mjeri se elektroencefalografom (EEG), a upravo na osnovu toga stručnjaci su shvatili da spavanje ima pet faza koje se u ciklusima mijenjaju tijekom jedne noći. Metoda kojom se pomoću EEG-a određuje dubina spavanja naziva se - polisomnografija.
Prve tri faze su laganije spavanje, četvrta je nešto dublje, a zadnja REM faza je najdublja faza spavanja koja nastupa 60 do 90 minuta nakon što smo utonuli u san. Četvrta i peta faza najvažnije su za kvalitetan odmor i obnovu našeg tijela.
Jeste li čuli za seksomniju?
Ako ste se ikad probudili u trenutku započinjanja seksualnog čina, zamislite koliko je iznenađen bio vaš partner ili partnerica. U studiji provedenoj na preko 800 pacijenata Centra za poremećaje spavanja Sveučilišta u Torontu, 7,6 posto pacijenata doživjelo je seksomniju - spolni odnos (ili češće samo pokušaj odnosa) s partnerom tijekom sna.
Ova je pojava slična mjesečarenju – tijelo je u stanju dovoljne budnosti da se može pomicati, no mozak nije u stanju pune svijesti. Mnogi se ljudi ne sjećaju ničega ili se probude kad njihov partner reagira - prihvaćanjem ili odbijanjem.
I muškarci i žene znaju doživljavati seksualno uzbuđenje tijekom spavanja, a to se događa radi vrhunca moždane aktivnosti tijekom brzog pokretanja očiju u snu. To znači da vaš mozak treba više kisika, a to vodi bržem protoku krvi kroz tijelo.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pričanje u snu
Također, oko pet posto odraslih ljudi priča u snu, pokazalo je istraživanje američkog Instituta za medicinu spavanja. Većina seansi brbljanja na jastuku prosječno traje tridesetak sekundi.
Spavači pričaju u snu ponajviše u prvih sat ili dva od usnivanja, u trenutku kada organizam ulazi u dublje faze sna, ali još ima dovoljno snage da proizvedu zvukove ili pokrete. Spavač uglavnom doznaje da priča u snu od svjedoka. I tada ga hvata panika: što ako sam rekao nešto prosto ili otkrio neku sramotnu tajnu?
Istraživači su se bacili na posao i utvrdili o čemu noćne pričalice najčešće govore. Nažalost, pokazalo se da ne mogu biti ponosni izrečenim: pričanje u snu najčešće je puno vulgarnosti i prijetnja. Francuska neurologinja dr. Isabelle Arnulf i suradnici proučili su 232 odrasle osobe s raznim poremećajima spavanja i zabilježili 883 slučajeva pričanja u snu tijekom dviju noći.
Snimili su 3349 razumljive riječi, od kojih je najčešća bila 'ne'. Oko četvrtine izgovorenog ticalo se neugodnih i prijetećih situacija, 22 posto uključivalo je grub ili uvredljiv rječnik, a 10 posto otvorene psovke. Zanimljivo je da brbljavi spavači govore gramatički prilično ispravno.
- U pogledu gramatike, govor u snu sličan je govoru na javi. Uključuje složene rečenice i tišinu predviđenu za 'sugovornikov' odgovor, kao što i na javi šutimo dok drugi govore - kaže dr. Arnulf.
Znanstvenici pretpostavljaju da izgovorene riječi izviru iz burnih i intenzivnih snova. 'Ne' vjerojatno znači da je spavač nekoga odbijao ili se odupirao, a psovke da je bio jako ljut.
Osjećaj padanja
Nije čudno da po noći doživljavamo svakojaka iskustva kad trećinu života provodimo spavajući, a šest godina sanjajući. Je li vas tijekom spavanja spopao osjećaj kao da padate s litice, s neba ili se spotičete?
Ovaj fenomen najčešće nastupa u trenutku kada tonete u san. U snu je tijelo paralizirano, no ponekad san može početi dok su mišići još pokretljivi i sposobni za trzanje. Vjerojatnije je da će se trzaj pojaviti ako ste iscrpljeni ili pod stresom. Tada mozak naglo upada u san, no ostatak tijela kasni.
Škrgutanje zubima
Taj fenomen se zove bruksizam. To se ne događa svakome, no neki ljudi se znaju buditi s jakom boli u čeljusti upravo zato jer su cijelu noć škrgutali zubima. Bruksizam može imati morfološko podrijetlo - javlja se kao posljedica nepravilnosti u čeljusti.
Ali, katkad pojavljuje i zbog psiholoških razloga jer se neki ljudi na taj način nesvjesno oslobađaju napetosti akumulirane tijekom dana.
Paraliza sna
Kad se počnete buditi, shvaćate da ne možete govoriti niti pomicati mišiće. Ovo stanje obično traje nekoliko sekundi, ali može se protegnuti na minute i djeluje prilično zastrašujuće.
Ova je pojava suprotna osjećaju padanja jer se mozak budi prije nego što paraliza svojstvena dubokom snu nestane. Imate dojam da ne možete disati (iako dišete) i da vam grudi tišti težak teret. To je posljedica činjenice da su mišići koji kontroliraju disanje osim dijafragme još paralizirani.
Mjesečarenje
Mjesečarenje ili somnabulizam je poremećaj spavanja u kojem se netko ponaša kao da je budan, a ustvari spava. Mjesečari ustaju tijekom noći pa znaju plesati, pjevati, čistiti kuću, uređivati se, presvlačiti, šetati po kući, jesti, a znaju izaći na ulicu i otići ili voziti auto pa obitelj često skriva ključeve od njih.
Liječnici kažu da mjesečare neodoljivo privlače prozori i nerijetko znaju kroz njih skočiti bez obzira na kojem katu žive. Mlađi muškarac je tako ispao kroz prozor i preživio, a imali su i slučaj žene koja je partnera napala nožem kada ju je pokušao spriječiti u penjanju na prozor.
Postoje slučajevi gdje pohotno navale na partnera tražeći seks, a ujutro se ničega ne sjećaju. Ovisno o karakteru, neki su agresivni dok mjesečare pa gađaju ukućane raznim predmetima, urlaju, svađaju se... pa se vrate u krevet kao da ništa nije bilo, i naravno, drugi dan ne vjeruju da su se tako ponašali.
Događale su se i bizarne situacije kada su izašli iz kuće i vodili ljubav s neznancem, a događalo se da u snu nekoga i ubiju.
Ne znajući kome bi se prvo obratili za pomoć, neki mjesečari ili njihove obitelji savjete traže na internetu. Na forumima razmjenjuju iskustva.
Uzrok mjesečarenju mogu biti razne životne situacije ili zdravstveni problemi. Događa se da mjesečari odjednom prestanu mjesečariti, a da nisu ništa posebno poduzeli da to prestane. Najčešće se javlja kod djece do sedam godina starosti.
Sanjanje istih snova
Pri spavanju mozak razvrstava informacije koje će obraditi i kasnije pohraniti u sjećanje. Ponavljajući snovi često se javljaju kao posljedica neriješenih mentalnih problema koje mozak nastoji razriješiti. Mogu ili ne moraju biti zasnovani na stvarnim epizodama.
Ako ste bili opljačkani u banci, moguće je da ćete taj doživljaj nanovo proživljavati u snu sve dok ne otupite na njega. S druge strane, ako je vaš posjet novčarskoj instituciji protekao uobičajeno, vaš će mozak to odmah obraditi i pohraniti, ne zamarajući vas više s tim.
Zašto naš mozak izmišlja priče?
Način na koji se formiraju naši snovi ostao je misterij u znanstvenim krugovima. Danas znamo da naš mozak konstruira snove iz naših sjećanja koja su prisutna u svakodnevnom životu te od dubokih podsvjesnih materijala.
Znači, nedavna sjećanja kombiniraju se s informacijama koja smo pohranili zadnjih godina - sjećanjima, traumama, emocijama i osjećajima - i stvaraju se tajanstveni, ponekad apsurdni snovi.
Međutim, još nije moguće utvrditi zašto naš um noću putuje na određena mjesta ili zašto odabire određene uspomene, boje, glasove, prizore ili ljude.