Kao specijalistica za zarazne bolesti shvatila sam kako bakterija Helicobacter pylori polako nestaje. Ona je glavni uzročnik raka i čira na želucu te je nekad bila česta bakterija u ljudskom organizmu. Razmišljala sam o tome kako mikroorganizmi možda pomalo nestaju iz našeg tijela i da to može promijeniti klimu u samom čovjeku. Jednostavno me zanimalo mijenja li se ljudsko tijelo s obzirom na promjene vezane uz mikrobiologiju, bakterijski svijet koji nas inficira i stvara upale. Pitala sam se je li se zato promijenila i prosječna temperatura tijela, govori nam to dr. Julie Parsonnet, američka znanstvenica i liječnica sa Stanforda, sveučilišta u Kaliforniji u SAD-u.
POGLEDAJTE VIDEO:
Zatekli smo je na Antarktici, gdje trenutačno radi kao liječnica, te smo telefonski razgovarali s njom. Potvrdila nam je - njezino istraživanje dokazalo je kako se čovjek zaista hladi, u prosjeku 0,03 stupnja Celzijevih svakih deset godina, i to se može dokumentirano pratiti unazad 157 godina.
Ona je sa skupinom znanstvenika usporedila podatke o mjerenju temperature još od veterana Građanskog rata u SAD-u pa sve do danas. Izanalizirali su 677.423 izmjerene temperature te također potvrdili kako su žene zaista malo toplije od muškaraca, da smo hladniji uvečer nego ujutro, ali i da nam temperatura raste kako starimo.
Tjelesnom temperaturom ljudi bavili su se mnogi znanstvenici prije nje, razrađivali studije, ali nitko ranije nije studiozno proučio je li se temperatura tijekom vremena mijenjala i koji bi mogao biti razlog za to. Ona je to sa svojim suradnicima učinila i za nju nedvojbeno da se iz nekog razloga hladimo. Pitanje je još i zašto je tome tako.
- Zapravo, nisam ja otkrila kako je temperatura čovjeka niža nego prije. Mnogi su prije mene pisali o tome, ali nisu ih svi slušali - kaže dr. Parsonnet.
Desetljećima ranije, nastavlja razgovor liječnica, mnogi su ukazivali na to da naša prosječna temperatura nije 37 Celzijusovih stupnjeva, što se smatralo kanonom, nego da je to previsoko.
- Drugi su znanstvenici radili odlična istraživanja na tom području i nije to moje otkriće. Ali ono što jest moje otkriće je to da se temperatura mijenjala tijekom povijesti, da se zapravo hladimo – otkriva ova liječnica.
A kanon da čovjek u prosjeku ima 37 stupnjeva postavili su još u 19. stoljeću. Utvrdila je da su ljudi tada zaista bili topliji.
- Doduše, mnogi su spekulirali da razlika leži u živinim toplomjerima koji možda nisu bili dobro kalibrirani. Ja mislim da su toplomjeri bili sasvim u redu. Ljudi su se jednostavno ohladili i još se hladimo – otklonila je sumnju dr. Parsonnet.
U svom istraživanju usporedila je mjerenja temperature u tri velike skupine ljudi i temperature i koje su ih mjerili posljednjih 157 godina. Prva skupina bili su veterani američkog građanskog rata kojima su temperature mjerili između 1860. i 1940. godine. Proučavali su podatke o 23.710 mjerenja temperature. U razgovoru s nama kaže kako nemaju podatke kako su tada mjerili temperaturu (u ustima ili pod pazuhom), ali u to vrijeme češće se mjerilo oralno, u ustima gdje je temperatura u pravilu viša za 0.3 stupnja nego ispod pazuha. Ako se uzme da su temperaturu mjerili u ustima, tada je razlika između prosječne temperature tada i danas još i veća nego što je dr. Parssonet prikazala u svom istraživanju.
Druga velika skupina koju su proučavali bila je baza podataka o mjerenjima temperature između 1971. i 1975. godine u okviru Nacionalnog istraživanja zdravstvene zaštite i prehrane. Tada su ispitanicima također mjerili temperaturu i to živinim toplomjerom u ustima. Radi se o podacima 15.301 mjerenja temperature.
Konačno, proučili su i podatke 150.280 temperatura pacijenata Stanfordskog translacijskog istraživačkog centra mjerene od 2007. do 2017. kada su koristili digitalne toplomjere.
Tijekom istraživanja uočili su obrazac – svako desetljeće rađaju se ljudi koji su za 0.03 stupnja Celzijusovih hladniji od generacije prije.
U objavljenom istraživanju dr. Parsonnet je iznijela kako su otkrili da su muškarci rođeni u ranom 19. stoljeću imali temperaturu za 0.59°C višu od muškaraca danas.
Temperatura se također smanjila kod žena za 0.32°C od 1890-ih sa sličnom stopom pada od 0.029°C po rođenju svakog desetljeća.
Pitali smo dr. Parsonnet zašto se hladimo.
- To još ne znamo. Možemo to usporediti s početkom promišljanja o globalnom zatopljenju. U jednom trenutku smo shvatili: ‘OK, temperatura je viša’, ali nismo znali što to znači za budućnost. Mi smo upravo na toj točki s našem istraživanjem i ne znamo što točno znači to što se hladimo. Promijenili smo se posljednjih 150 godina – viši smo i deblji, nismo više isti ljudi. Znači li to da ćemo živjeti dulje? Ne znamo, još! Sad trebamo utvrdili jesmo li hladniji zato što smo deblji, zato što jedemo jednako kaloričnu hranu ali sagorijevamo manje kalorije. Mi smo, dakle, napravili prvi korak, a sad moramo pokušati shvatiti što znači da se hladimo – kaže naša sugovornica.
Možda se sugestivno nameće zaključak da je jedan od mogućih razloga i taj što je manje bolesti pa rjeđe dobivamo visoke temperature zbog upala i infekcija. Dr. Parsonnet se slaže s time. - To je ono što ja mislim. Ja sam liječnica specijalizirana za zarazne bolesti i mislim da se hladimo jer imamo manje upalnih procesa u tijelu, a upale značajno povisuju naš metabolički sistem. Zbog manje zaraza, manje je i bolesti koje su nekad neprestano vladale. Mislim da je to dobar razlog za ‘hlađenje’ – odgovorila je.
U svom radu objavila je i kako se posljednjih 150 godina razvilo gospodarstvo, poboljšali su se životni standardi i sanitarni uvjeti, smanjio se broj kroničnih infekcija, poboljšana je higijena zuba, suzbila su se tuberkuloza i malarija.
Konačno, uvelike su se počeli koristiti antibiotici, ali i protuupalni lijekovi kao što su aspirin. Sve to, smatra naša sugovornica, može biti dobar razlog smanjenja bolesti, infekcija, a samim time i visokih temperatura.
- Tijelo je danas pod puno manjim utjecajem okoline i pod manjim napadima infekcija, ali i sve smo manje izloženih eksterno visokim i niskim temperaturama zraka. Ali treba naglasiti i da ‘normalna’ temperatura tijela nije stalna i da se mijenja tijekom života - zaključila je naša sugovornica.
Za vrijeme plodnih dana žene su toplije
I američko istraživanje sa Sveučilišta Stanford potvrdilo je da su žene toplije od muškaraca. Za to je kriv i menstrualni ciklus zbog kojeg se žene ‘podgriju’ i za pola stupnja više od svoje normale. Temperatura se povisuje za vrijeme plodnih dana, odnosno ovulacije, ali I tijekom trudnoće. Doc. prim. dr. sc. Ivan Fistonić s Instituta za žensko zdravlje u Zagrebu pojašnjava detalje:
- Temperatura žena se povisuje za oko 0.5 stupnjeva oko ovulacije i ostaje povišenom do dolaska mjesečnice. Ako u međuvremenu žena zatrudni, ovako povišena temperatura ostaje kroz cijelu trudnoću – kaže dr. Fistonić. Zato se odavno poznaje klasična metoda utvrđivanja plodnih dana kod žena mjerenjem temperature.
Da bi se utvrdili točni dani plodnosti, temperatura se mora mjeriti svaki dan kroz tri menstrualna ciklusa. Rezultati mjerenja upisuju se u temperaturni grafikon ili u neku od postojećih aplikacija koje su osmišljene baš za to. Pomoću grafikona se s velikom sigurnošću može reći u kojim danima je žena u ovulaciji. Naš sugovornik kaže da je najbolje temperaturu mjeriti elektronskim toplomjerom, a ako se koristi klasični živin, tada je temperatura usne šupljine najrelevantnija. Mjeriti uvijek nakon buđenja, bez obzira na to kad se probudimo. Naš sugovornik kaže da u postmenopauzi temperatura više ne raste na ovaj način.
Bol u vratu i vrućica mogu biti i bolest štitnjače
Američka liječnica dr. Julie Personnet u razgovoru s nama rekla je kako se ranije očekivalo da će ljudi povećanjem tjelesne težine biti topliji, ali dogodilo se suprotno.
Debljanjem i usporenim sjedilačkim načinom života zapravo nam se općenito usporio bazalni metabolizam, a metabolizam je direktno vezan za rad štitnjače.
Hrvatski endokrinolog prof. dr. Miroslav Dumić iz MD poliklinike pojašnjava da bolesti štitnjače mogu ubrzati ili usporiti metabolizam.
- Hormoni štitnjače sigurno utječu na regulaciju tjelesne temperature. Ako netko ima hipertireozu te se luči previše hormona štitnjače, ubrzava se metabolizam, ljudi su rastreseni, imaju nemirne ruke, a djeca u školi čak ne mogu ni pisati. Ova bolest veže se i za gubitak težine, a pojedinci se općenito osjećaju iscrpljeno - pojašnjava.
- Bakterijska ili virusna upala štitnjače manifestirat će se i kroz izrazito jaku bol u području vrata koji će boljeti na sam dodir. Akutni tireoiditis uz visoku temperaturu može trajati tjednima, a simptomi nastupaju trenutačno, odnosno naglo - govori nam endokrinolog.
Uz antipiretike koji snižavaju temperaturu bolest se liječi antibioticima kod bakterijskih infekcija, ponekad i kortikosteroidima.
- Bolest obično prolazi bez posljedica i samo rijetko treba kirurški intervenirati kad se stvori apsces - pojašnjava dr. Dumić. Također, akutna upala štitnjače obično se javlja nakon respiratorne infekcije.
Liječnik upozorava i na to da stariji teže razvijaju temperature pa su i kod infekta apatični, bljedunjavi te će se rjeđe zacrvenjeti kao drugi pri visokim temperaturama.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: