To je to što me zanima!

Ljudi sami sebe opterećuju nepotrebnim brigama

Želite li se riješiti zabrinutosti, najvažnije je shvatiti da od nje nema nikakve koristii. Neprestane sumnje i strahovi paraliziraju
Vidi originalni članak

Želite li se riješiti zabrinutosti, najvažnije je shvatiti da od nje nema nikakve koristi, tvrde psiholozi. Neprestane sumnje i strahovi paraliziraju, oduzimaju emocionalnu energiju i ometaju. Srećom, sklonost brizi samo je mentalna navika koju je moguće promijeniti. Ipak, ljudi koji smatraju da im razmišljanje o crnim scenarijima pomaže da spriječe ili riješe probleme teže će je se odreći, pa trebaju shvatiti da im ne donosi ništa dobro. No i suprotna krajnost, misliti da će vam brige uništiti zdravlje ili vas izludjeti - samo stvara novu brigu. Najjače oružje protiv tjeskobe je prihvaćanje nesigurnosti i nepredvidljivosti. Kronično zabrinuti ljudi uvijek žele sa sigurnošću znati što će se točno dogoditi te je za njih briga način predviđanja budućnosti i sprečavanja neugodnih iznenađenja. No u tome griješe. Razmišljanje o svemu što može poći naopako ne može život učiniti predvidljivijim. Briga stvara samo iluziju kontrole, a promišljanje crnih scenarija neće spriječiti loše stvari. Samo će vas omesti u uživanju u sadašnjem trenutku. Čest uzrok brige je i mentalni filtar, odnosno usredotočenost na negativne stvari, a zanemarivanje pozitivnih. Dobro je svjesno se prisjetiti svih dobrih stvari koje su vam se dogodile te se usredotočiti na kvalitete, a ne samo na slabosti.
Ako ste skloni brizi, odredite joj vrijeme i mjesto. Primjerice, odlučite da ćete se svaki dan u 18 sati dvadeset minuta brinuti do mile volje. Ako vam se negativne misli pojave u drugo doba, zapišite ih na papir i odgodite za “vrijeme za brigu”. Naravno, ako vidite da se nemate za što brinuti dvadeset minuta, skratite to vrijeme. Zaokupljanje pozornosti drugim stvarima može tek nakratko smanjiti zabrinutost. Ipak, odgađajući brige za neki drugi put, pokazujete da nad njima imate kontrolu.

>>> Svaki dan doručkujte i jedite česte, male obroke koji se sastoje od voća, povrća i integralnih žitarica. Preduga razdoblja bez hrane snižavaju razine šećera u krvi, što može stvoriti osjećaj tjeskobe i razdraženosti. Pijte manje kave i pića s kofeinom jer ona mogu povećati tjeskobnost, omesti normalnan san i izazvati napadaje panike.

>>> Tjeskoba i zabrinutost jačaju ako se osjećate usamljeno. Usredotočite se na stvaranje snažnijih veza s drugim ljudima. Podijelite li svoje brige, one se odmah smanjuju.

Idi na 24sata

Komentari 1

  • bosnia_80 03.07.2010.

    odličan članak!

Komentiraj...
Vidi sve komentare