Znanstvenici s Imperial Collegea u Londonu proučavali su podatke iz studije UK Biobank na više od 26.000 odraslih osoba. Za potrebe istraživanja, sudionici su odgovarali na pitanja testova inteligencije, rasuđivanja, vremena reakcije i pamćenja. Zatim su promatrali trajanje, kvalitetu i kronotip spavanja sudionika, odnosno prirodnu sklonost osobe da se budi i ide spavati u određeno vrijeme. Podjela spavača uglavnom se dijeli na - noćne ptice i jutarnje tipove. Cilj istraživanja je vidjeti koliko i na koji način tip spavanja utječe na performanse mozga.
Nakon obrade podataka otkrili su da noćne ptice imaju 'superiornu kognitivnu funkciju', postižući bolje rezultate na testovima inteligencije, rasuđivanja i pamćenja. Za razliku od njih, ranoranioci su imali najniže ocjene od svih sudionika, dok su osobe koje se nisu definirale ni kao jutarnje ni kao večernje rangirane negdje u sredini.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Otkrili smo da su oni koji su bili duže budni i aktivniji navečer imali bolje rezultate na kognitivnim testovima od jutarnjih tipova - rekla je Raha West, glavna autorica i suradnica kliničkog istraživanja na odjelu za kirurgiju i rak na Imperial Collegeu u Londonu.
Nalazi sugeriraju da doba dana kada se ljudi osjećaju najbudniji i najproduktivniji može utjecati na njihovu kognitivnu izvedbu, osobito kod starijih osoba. West navodi da se odnos između kronotipa i kognitivnih sposobnosti može mijenjati s godinama, vjerojatno zbog promjena u cirkadijalnim ritmovima i neurodegenerativnim procesima.
- Ipak, otkrili smo da su večernji tipovi imali bolje rezultate na kognitivnim testovima u slučaju odraslih osoba, dok su u mlađoj populaciji jutarnji tipovi uglavnom pokazali bolje kognitivne rezultate - navodi znanstvenica.
U slučaju mladih odraslih osoba i adolescenata, koji ostaju budni do kasno kako bi gledali TV emisije ili iz društvenih razloga, ipak postoji korist od ranijeg odlaska u krevet i ranijeg buđenja, kaže Michael Scullin, izvanredni profesor psihologije i neuroznanosti koji proučava spavanje na Sveučilištu Baylor, ali nije bio uključen u ovu studiju.
- U slučaju starijih odraslih osoba koje se mogu probuditi prerano i ne mogu ponovno zaspati, bilo bi dobro probati promijeniti ponašanje higijene spavanja - dodao je.
Bez obzira na to je li netko noćna ptica ili ranoranilac, West i njezin tim otkrili su da je optimalna količina sna za kvalitetno kognitivno zdravlje između sedam i devet sati po noći.
- I premalo i previše sna moglo bi negativno utjecati na kognitivne funkcije - zaključila je West, piše Huff post.