Već su ranija istraživanja na razini populacija utvrdila da je život u zelenilu povezan s manjim rizikom od smrti zbog srčanih i dišnih problema, kao i manjim rizikom za hospitalizaciju zbog srčanih i moždanih udara, napominju znanstvenici u radu objavljenom u časopisu Journal of the American Heart Association. No nije bilo mnogo dokaza za takve veze na razini pojedinaca.
Za potrebe sadašnjeg istraživanja znanstvenici su analizirali različite biomarkere stresa i rizika za srčane bolesti u krvi i urinu kod 408 pacijenata primljenih u kliniku za kardiologiju u gradu Louisvilleu u Kentuckyju. Uz pomoć satelitskih podataka američkih agencija NASA-e i USGS-a procijenili su koliko je gusto zelenilo koje u mjestu stanovanja okružuje kuće pacijenata.
U odnosu na ljude koji su živjeli u betonskim naseljima stanovnici najzelenijih naselja imali su niže razine hormona epinefrina u urinu koji je pokazatelj razine stresa, pokazalo je istraživanje. Također su u urinu imali niže razine markera oksidativnog stresa poznatog kao F2-izoprostan.
U dodatku na to ljudi u zelenijim četvrtima imali su veći kapacitet održavanja zdravlja krvnih žila u odnosu na one koji su živjeli okruženi betonom i asfaltom.
- I razmjeri učinka i upečatljivost utjecaja zelenila na zdravlje iznenađujući su - kaže voditelj istraživanja Aruni Bhatnagar sa sveučilišta Louisville.
Ispitanici su bili prosječno stari 51 godinu, većina je bila pretila i mnogi su imali povišeni krvni tlak ili povišeni kolesterol. Većina je živjela u područjima s malo zelenila. Znanstvenici ističu da je ograničenje studije što je provedena na malom broju ispitanika.
- Ukoliko se rezultati studije potvrde to bi značilo da česte interakcije s prirodom mogu biti jedan način smanjivanja rizika od srčanih bolesti - kaže Bhatnagar.
Znanstvenici ističu da su se veze između zelenila i manjih razina određenih markera za srčane bolesti potvrdile i nakon što su znanstvenici eliminirali druge faktore koji mogu utjecati na zdravlje srca poput dobi, spola, pušenja, korištenja statina za smanjivanje kolesterola, blizine prometnog zagađenja ili utjecaja siromaštva.
- Iako je točno da u većini američkih gradova bogatiji žive u zelenijim četvrtima u našoj studiji statistički smo i to uzeli u obzir i pokazalo se da je utjecaj zelenila neovisan o društveno-ekonomskom statusu - kaže Bhatnagar.
Moguće je i da blizina zelenila potiče na više fizičke aktivnosti, a veća gustoća zelenila poboljšava kvalitetu zraka, kaže znanstvenica Annemarie Hirsch koja nije bila uključena u istraživanje. Zeleni prostori mogu pojačati osjećaj društvene kohezije što je faktor koji je povezan sa zdravljem i dobrobiti, dodaje ona.
- Zelenilo predstavlja i barijeru prema stresnim faktorima u okolišu uključujući prometnu buku i ružne građevine - kaže Hirsch i dodaje da pogled na zelenilo obnavlja, blokira negativne misli i osjećaje i time smanjuje stres.