Ljudi rijetko kad iskreno ispunjavaju ankete, a to iskrivljava naše razumijevanje svijeta, tvrdi Seth Stephens-Davidowitz, autor knjige “Everybody Lies”.
- Bez obzira na to radilo se o laganju o našim karakteristikama u anketi ili neotkrivanju cijele istine o tome što radimo kad nitko ne gleda, svatko prakticira male laži u svakodnevnom životu. Uz podatke kao što su, primjerice, podaci o pretraživanju Googlea možemo kopati ispod površine, bolje razumjeti obrasce ponašanja te identificirati ljudske preferencije za koje nismo znali - piše autor. On govori o velikim količinama podataka, zvanima “Big Data”, tehnologiji koja služi za prikupljanje, obradu i analizu velike količine podataka na internetu. Objašnjava kako praćenje velikih baza podataka, poput Googleovih, može olakšati praćenje ljudskih navika. Googleov inženjer Jeremy Ginsberg pokazao je to na primjeru gripe.
Uočio je da pretraživanja vezana za gripu, kao što su “simptomi gripe”, upućuju na širenje gripe te da se mogu koristiti za praćenje širenja virusa kroz regije.
- Golema količina internetskih podataka korisna je i velikim kompanijama da saznaju što korisnike zanima. Svaki put kad pretražujete na Googleu ili kupujete online pridonosite golemoj količini podataka koja može služiti za analiziranje - piše autor. Govori da su baze internetskih podataka korisne za utvrđivanje istine.
- Raj Chetty, profesor na Harvardu, htio je istražiti misle li ljudi da je ‘američki san’ i dalje živ - mogu li se ljudi čiji su roditelji siromašni sami obogatiti. Koristio je podatke prikupljene od strane američke Službe unutarnjih prihoda. Podaci su pokazali da, uspoređujući s ostalim razvijenim zemljama, poput Danske i Kanade, situacija u SAD-u nije sjajna za siromašne. Otkrio je da siromašni Amerikanci imaju 7,5 posto šanse da postignu uspjeh, dok je ta stopa u Danskoj 11,7 posto, a u Kanadi 13,5 posto - piše autor. Dodaje da je ljepota analize podataka u tome što je mogao analizirati po regijama. Pokazalo se da je američki san još na snazi, ali samo u nekim dijelovima. Ljudi u San Joseu u Kaliforniji imali su 12,9 posto šanse da se obogate, što je više nego u Danskoj, no Amerikanci odrasli u gradu Charlotte u Sjevernoj Karolini imali su samo 4,4 posto šanse.
- U anketama ljudi često lažu jer žele impresionirati ispitivače, no na internetu traže ono što ih doista zanima. Podaci pretraživanja su snažni baš zato što oni ne lažu - piše autor. Daje primjer voća i seksa. Ljudi će teško priznati u anketi da vole koristiti voće za ispunjenje svojih seksualnih fantazija, tvrdi autor. No analiziranjem podataka pornografske stranice otkrio je da su neke žene pretraživale temu “analna jabuka”. To pokazuje da internetski podaci mogu otkriti iznenađujuće činjenice o ljudima koje možda nisu htjeli otkriti.
- Nemojte skrivati svoje preferencije. Možda će vam netko uputiti čudne poglede, no podaci pokazuju da postoje ljudi poput vas. Umjesto da ih skrivate, možete pretvoriti sve ‘čudne’ stvari koje pretražujete na Googleu u temu za razgovor. Možda ćete baš tako potaknuti normaliziranje nekih aspekata ljudskog ponašanja o kojima se ne priča - objašnjava autor.