Ljubaznost i pomaganje drugima ne samo da će vas usrećiti nego i smanjiti rizik od infarkta i depresije. Dobrota je ključna za opstanak zajednice i zbog nje su ljudi napredovali kao vrsta, pokazalo je američko istraživanje u kojem se analiziralo društvo još od antike. Predodređeni smo da pomažemo drugima te samo dobrota može objasniti i evolucijske enigme. Čovjek koji laže ili kojemu je neugodno se crveni te tako odaje svoje “slabosti”.

- Iako bi prema svim zakonitostima prirodne selekcije ta osobina morala izumrijeti, preživjela je zbog zajednice. Ljudi su društvena bića i žele znati tko je dobar, a tko ne - ističe profesor Sam Bowles. 

No osim što ljubaznost jača društvo, pomaže i pojedincima. Ljudi koji svakom strancu pridrže vrata da bi ušao iza njih još mjesec dana su sretniji od onih koji su to učinili samo jedanput, pokazalo je američko istraživanje. Nije presudno pitanje jeste li bili ljubazni prema nekome koga volite ili strancu. 

- Veliki čin ljubaznosti prema nekome ima značajne socijalne posljedice: možda steknete novog prijatelja, možda vam se velikodušno zahvali, no u svakom slučaju usrećujete i sebe i njega - objašnjava voditeljica istraživanja, profesorica Sonja Lyubomirsky. Na primjer, ako strancu platite kavu (možda zato što je zaboravio novčanik), vjerojatno ćete malo pročavrljati, no ako preuzmete na sebe brigu da starijem susjedu svaki dan donesete ono što treba iz trgovine, stvorit ćete vjerojatno kvalitetan odnos. 

Samo "hvala" je jače čak i od novčane nagrade

Istraživanje u kojem su roditelje, koji su kasnili u školu po djecu, novčano kaznili pokazalo je da su nakon toga kasnili dvostruko češće, a manje su kasnili nakon što im je učiteljica zahvalila. Zahvalnost mozak doživljava kao odgovornost prema drugom, a novac kao odgovornost prema sebi.   

Ljubaznost pobjeđuje strah, ljutitost i stres

Ljubaznost može pomoći u reguliranju naših emocija, što opet ima pozitivan utjecaj na naše zdravlje. Teško je biti bijesan, ljutit, ogorčen ili u strahu kad jedanput pokažete nesebičnu ljubav prema drugom i osjetite pozitivne efekte toga, ističu stručnjaci.

Pomaganje jača imunitet i mozak

Oni koji su redovito pomagali drugima imali su bolje mentalno zdravlje i manju mogućnost da padnu u depresiju. Istraživanja pokazuju da će takvi ljudi rjeđe oboljeti od kroničnih bolesti te da najčešće imaju bolji imunološki sustav.

Dobro se dobrim vraća

Ljubaznost i geni koji reguliraju proizvodnju dopamina, hormona euforije, povezani su, pokazalo je izraelsko istraživanje.

Nakon što su pomagali drugima, ispitanici su bili zadovoljniji i imali više samopouzdanja pa stručnjaci stoga tvrde da je altruizam motiviran i vlastitim interesom. No ako se i onaj koji pomaže i onaj koji prima pomoć osjećaju dobro - još bolje. Ljubaznost je stvar izbora, stav da možete promijeniti nečiji život, makar i nekom sitnicom. 

No hormoni djeluju i obrnuto. Istraživači Bibb Latane i John Darley otkrili su fenomen poznat kao efekt promatrača: kad netko treba pomoć na javnome mjestu, što je više ljudi oko njega, to je manja vjerojatnost da će mu netko pružiti pomoć zato što svi žele pobjeći od gužve i pretpostavljaju da će drugi preuzeti odgovornost. No takvo ignoriranje trenutačno ubrzava puls i potiče lučenje kortizola, hormona stresa, a dugoročno ruši samopouzdanje. Jedini ljudi koji mogu ignorirati druge bez posljedica su - psihopati. 

Nasmiješi se i 70 posto je izglednije da će ti pomoći  

Ljudi koji su sretniji ne samo da okolinu promatraju vedrije nego i dozivaju sretne okolnosti. Nasmiješenim ispitanicima kojima je pukla vrećica s namirnicama prolaznici su i do 70 posto češće priskočili u pomoć nego mrgudima koji su opsovali, pokazala je britanska studija. 

Novac usrećuje, ali samo ako ga trošite na druge 

Ljudi koji novac troše na iskustvo, odnosno doživljaj poput koncerta, sretniji su od onih koji kupuju materijalne stvari, pokazalo je američko istraživanje. No novac još više usrećuje ako iskustvom “počastite” nekoga drugog. 

Osmijeh je najbolja plaća za pomaganje 

Zbog zrcalnih neurona čovjek koji zijeva potiče zijevanje i kod drugih, a isti mehanizam djeluje i kod osmijeha. Usrećite li nekoga drugog, njegov osmijeh i sreća će vas “zaraziti”. Čak će i glumljeni osmijeh potaknuti lučenje serotonina te poboljšati raspoloženje.