Prema zadnjim objavljenim podacima Europskog istraživanja o pušenju, pijenju alkohola, uzimanju droga i drugim oblicima ovisnosti među učenicima (ESPAD) za 2019. godinu, čak 87 posto maloljetnih ispitanika iz Hrvatske iskazalo je da im je alkohol dostupan, unatoč tome što ga kao maloljetnici po važećim propisima ne bi mogli kupiti. Oko 90 posto učenika je barem jednom u životu pilo alkohol, a 58 posto njih pilo je u mjesecu koji je prethodio istraživanju, što je blagi porast u odnosu na podatke iz 2015. godine, istaknula je dr. Ivana Portolan Pajić iz Gradskog ureda za zdravstvo Grada Zagreba, u čijoj je organizaciji u srijedu održan Okrugli stol pod nazivom 'Nisam ti rekla', na temu suzbijanja zloupotrebe alkohola kod mladih uoči 'male norijade', točnije povodom završetka školske godine.
POGLEDAJTE VIDEO:
'Nisam ti rekla' naziv je knjige autorice Rosie Kugli, koja je kroz iskustva srednjoškolke Hede, jezikom mladih progovorila o njihovim iskustvima na zabavama i iskustvima vezanim uz ispijanje alkohola, ali i naziv kampanje kojom se mladima nastoji poslati poruka da se i bez alkohola mogu dobro zabaviti.
S tim je ciljem prije nekoliko godina pokrenut projekt prema kojem se škole poticalo da organiziraju program za učenike na zadnji dan škole, kako bi se zadržali u školi i ne bi okupljali na mjestima gdje se pije alkohol. No, dio škola mlade sada 'tjera' da odmah nakon nastave zadnji dan napuste prostore škole. Iskustvo je u međuvremenu pokazalo da su mnogi i nakon organiziranog programa odlazili na Jarun ili Bundek, gdje je bilo i alkohola, ili bi se samoinicijativno okupljali u gradskim parkovima.
Kaže kako mnogi roditelji zapravo zaboravljaju razgovarati s djecom o štetnosti alkohola, jer se u svijetu odraslih smatra normalnim da se bez alkohola ne možemo zabaviti.
- Istraživanja pokazuju da djeca prvo iskustvo s alkoholom imaju zapravo u svojim obiteljima, kad im roditelji daju da probaju bevandu, ili malo pive. Ako roditelji šalju poruku da je to u redu, to je za mlade ljude jako zbunjujuće i ne možemo očekivati da će se oni ponašati drukčije, pogotovo u vrijeme kad završava škola i prolaze maturu, koju doživljavaju kao inicijaciju u svijet odraslih - upozorava Mirjana Orban.
Dodaje kako je poseban problem to što je nabava alkohola i cigareta za djecu jednako ilegalna kao i nabava droge, ali društvo dozvoljava da maloljetnici dođu do alkohola.
- U mnogim gradskim parkovima na večer oko 23 sata možete vidjeti djecu koja kupuju alkohol i piju ga na klupicama - kaže te dodaje kako treba imati na umu da je protekla godina i za djecu bila teška, jer su se ograničeno družili i zabavljali, zbog čega svi trpe određene posljedice.
- Istraživanje provedeno na 22.000 učenika osnovnih i srednjih škola u Zagrebu pokazalo je da više od 50 posto njih iskazuje smetnje koncentracije, određene strahove te ne funkcioniraju u školi zbog posljedica pandemije i potresa koji su prošli. Alkohol daje lažnu sigurnost i mnoga djeca će za njim posegnuti, pa ako ne učinimo nešto da im on postane nedostupan, neće biti promjena. I to je odgovornost svih nas, jer imamo dobre zakone, ali ih ne provodimo – upozorila je Orban.
Naglasila je da bi svakako bilo dobro da škole za zadnji dan nastave organiziraju neki program i druženje učenika, jer mladi mogu biti iznimno kreativni, samo ih je potrebno potaknuti da kreativno ispune svoje vrijeme. To jest dodatni angažman za nastavnike, no ne bismo trebali gledati na to samo tako, poručila je.
Druga stvar o kojoj trebamo razmisliti kao o dugoročnoj strategiji u borbi protiv ovisnosti o alkoholu mladih jest promjena pristupa kad je riječ o njegovoj dostupnosti baš mladima.
- U skandinavskim zemljama, na primjer, već u subotu iza 14 sati ne rade trgovine u kojima se može kupiti alkohol, a ne može ga se nabaviti niti na benzinskim crpkama. Ako se i prodaje, prodaje se u vrećici, kako bi se izbjeglo reklamiranje. Također, vani je alkohol puno skuplji od sokova. Ako u kafiću imate istu cijenu za sok i za pivo, sok će izgubiti tu bitku – upozorava Mirjana Orban.
Predsjednik povjerenstva za suzbijanje droga u Gradu Zagrebu, dr. Ivan Čelić, inače psihijatar iz Klinike za psihijatriju 'Vrapče' kaže da je jedna trećina svih pacijenata koji se primaju u tu bolnicu primljena radi ovisnosti, a 90 posto njih ovisno je o alkoholu. U toj se bolnici liječe stariji od 18 godina, kazao je te dodao kako bi epidemija Covida-19 mogla značajno povećati broj mladih ovisnika.
- Zabrinjavaju brojke o tome da je 90 posto učenika u Hrvatskoj barem jednom u životu pilo alkohol te da je 58 posto učenika u Hrvatskoj pilo u posljednjih 30 dana. Još 42 posto učenika u Hrvatskoj popilo je barem jednu čašu alkohola s 13 godina ili ranije, a njih 8,1 posto opilo se s 13 godina ili ranije. Hrvatska je po tim podacima iznad ESPAD prosjeka – upozorava Ćelić.
Tim problemom treba se baviti interdisciplinarni tim, što uključuje i državni inspektorat, koji treba osigurati to da djeca ne mogu kupovati alkohol slobodno. To je posebno važno u vrijeme 'male norijade' jer su u to vrijeme Hitni pedijatrijski odjeli prepuni mladih koji su pretjerali s alkoholom – kazao je.