Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: HZJZ: Ne nosite nakit van, svu robu operite, sve dezinficirajte
Dezinformacije o korona virusu preplavile su internet, a osobito su popularne one koje potiču mitove o raznim teorijama zavjere ili pak one koje nude čudesne lijekove. Kako im stati na kraj, ostati imun na njih i spriječiti njihovo širenje?
1. Stanite i razmislite
Svi želimo pomoći sebi te našim bližnjima u ovoj situaciji te ostati informirani. Stoga kad primimo neke savjete, bilo preko e-maila, WhatsAppa, Facebooka ili Twittera, brzo ih prosljeđujemo dalje.
No stručnjaci kažu kako je najbolji lijek za širenje takvih lažnih informacija naprosto zastati na trenutak i razmisliti. Ako imate bilo kakvih nedoumica ili vam cijela priča zvuči šuplje, pauzirajte svoje radnje i provjerite priču.
2. Važan je izvor
Prije nego što ga proslijedite, postavite nekoliko osnovnih pitanja o tome odakle informacije dolaze. Vrlo je indikativno ako je izvor informacija 'prijateljev prijatelj', ujak s doktoratom ili tetina kolegica koja radi u bolnici.
- Najpouzdaniji izvori informacija i dalje su tijela javnog zdravstva te WHO - ističe Claire Milne, zamjenica urednika britanske organizacije za provjeru činjenica za BBC.
Stručnjaci nisu nepogrešivi. Ali mnogo su pouzdaniji od tuđeg dalekog rođaka na WhatsAppu.
3. Je li riječ o fake newsu?
Kako nešto izgleda može biti vrlo varljivo. Moguće je lažno predstavljati službene račune i vlasti, uključujući medije i vlasti. Snimke ekrana također se mogu promijeniti tako da izgleda kao da su informacije stigle od pouzdanog javnog tijela.
Provjerite poznate i ovjerene račune i web stranice. Ako ne možete lako pronaći informacije, vrlo je vjerojatno riječ o fake newsu. A ako neki post, video ili poveznica izgledaju sumnjivo - vjerojatno jesu.
Velika slova i neusklađeni fontovi nešto su što ispitivači činjenica koriste kao pokazatelj da bi post mogao biti lažna vijest, prema Claire Milne iz tvrtke Full Fact.
4. Niste sigurni je li nešto istina? Ne dijelite dalje
Ne prosljeđujte stvari 'za svaki slučaj' zato što bi mogle biti istinite, jer možete napraviti više zla nego koristi.
Primjer poruke o čudesnom lijeku iz Izraela (trenutno Izrael ima preko 4300 zaraženih i 16 umrlih prema worldometers.info):
Vidite li takvu objavu, jasno iznesite svoje sumnje i uputite druge da prvo stvari provjere, a onda u njih vjeruju i uvjeravaju druge.
5. Provjerite svaku činjenicu, pojedinačno
Internet koji omogućuje širenje lažnih vijesti ima i svoju dobru stranu - pristup provjerenim izvorima informacija. Stoga upišite sumnjive činjenice u Google, jednu po jednu, a ako vam pretraživač ne izbaci nikakve relevantne i vjerodostojne izvore, ne trebate puno dvojiti.
6. Čuvajte se emocionalnih objava
Tragične, tužne, užasavajuće i apsurdne - sve informacije nabijene emocijama najčešće imaju veliku pažnju i olako se dijele na društvenim mrežama.
Primjer fake newsa (slike nastale u Zagrebu nakon potresa)
- Strah je jedan od najvećih pokretača koji dopušta napredovanje dezinformacija - kaže Claire Wardle iz First Draft-a, organizacije koja pomaže novinarima u rješavanju dezinformacija na internetu.
Hitni pozivi na akciju osmišljeni su tako da povećaju anksioznost - zato budite oprezni.
POGLEDAJTE VIDEO #ZAJEDNO24SATA sa Robertom Knjazom:
Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Pažanin, Rendić, Kočiš: Svi ovi chefovi kuhaju kod kuće za vas