Kako nam je pojasnio voditelj Službe za epidemiologiju HZJZ-a, dr. Bernard Kaić, najviše prijavljenih slučajeva lajmske borelioze je iz Zagreba i okolice, ali to je i zato što je u tom području najviše stanovnika. No krpelja, koji prenose ovu bolest, jednako tako ima u svim ostalim dijelovima Hrvatske, osim u Dalmaciji. Stručnjaci ne mogu objasniti zašto u južnim krajevima nema pojave ove bolesti.
POGLEDAJTE VIDEO (kako pravilno izvaditi krpelja):
Zanimljiva je i situacija s krpeljnim meningoencefalitisom (KME) kojeg prenose krpelji u svim kontinentalnim krajevima, dok su Istra, Kvarner i područje oko Ogulina pošteđeni zaraženih nametnika. Cijepljenje je najučinkovitiji način zaštite protiv ove bolesti.
- Cjepiva protiv krpeljnog meningoencefalitisa ima u našem zavodu, kao i u područnim. Ljudi dolaze pojedinačno na cijepljenje, a jednako tako izlazimo na teren radi kolektivnih cijepljenja ljudi koji su profesionalno vezani uz prirodu, poput šumara. Preporučuje se i izletnicima koji često odlaze u šume da se cijepe. Ako idu na Velebit ne moraju, jer tamo ne prijeti opasnost, ali ako idu na Sljeme ili u zagorska brda, svakako bi se trebali zaštititi - tumači dr. Kaić dodajući da se mogu cijepiti i djeca koju sa navršila godinu dana.
Cijepljenje protiv KME obavlja se u tri faze, odnosno, potrebno je primiti tri doze. Zaštita traje tri do četiri godine, a nakon tri godine treba se ponovno docijepiti jednom dozom kako bi se zadržala kvaliteta zaštite. Osim cijepljenja, treba se pridržavati i onih jednostavnijih pravila kod odlazaka u prirodu, poput odgovarajuće odjeće i obuće – po mogućnosti dugi rukavi i čarape uvučene u nogavice hlača. Preporučljivo je ne zavlačiti se u gustiše, nego se držati obilježenih staza, a nakon boravka u prirodi obavezno treba pregledati svaki dio tijela, osobito one gdje je koža mekana (zatiljak, prepone, pazuhe...). Krpelja treba što prije izvaditi pincetom koju ste prethodno očistili antiseptikom, a ni u kojem slučaju nametnike se ni sa čim ne smije premazivati, stiskati ili gnječiti. Učinite li to, krpelj će izbaciti više sekreta u kožu, pa se povećava i mogućnost zaraze.
Lajmska borelioza bakterijska je bolest sa simptomima umora, zimice, vrućice, glavobolje, bolova u mišićima i zglobovima te povećanim limfnim čvorovima uz karakterističan osip na koži. Nakon ugriza krpelja, u roku od dva do trideset dana, na mjestu ugriza pojavljuje se crvenilo na koži ovalnog ili prstenastog oblika koje se polako širi. Dosegne promjer veći od pet centimetara te je prisutno i po nekoliko tjedana. U sredini postupno blijedi stvarajući karakterističan oblik. U ovakvim slučajevima odmah se treba javiti liječniku.
Lajmska bolest se liječi antibioticima, što je izuzetno važno radi sprječavanja kasnijeg stadija bolesti s mogućim kasnim posljedicama, poput artritisa, upale srčanog mišića, meningitisa i upale živaca.
Krpeljni meningoencefalitis upalna je bolest središnjeg živčanog sustava. Uzrokuje ju virus. Kod većine zaraženih infekcija prouzroči samo blagu bolest praćenu vrućicom, općom slabošću, klonulošću, bolovima u mišićima i drugim nespecifičnim simptomima, a kod manjeg broja zaraženih razvije se drugi stadij bolesti sa ponovnim porastom temperature i tipičnom kliničkom slikom zahvaćenosti moždanih ovojnica.
Klasična slika meningitisa, odnosno, encefalitisa, očituje se jakom glavoboljom, kočenjem vrata, mučninom, povraćanjem i drugim neurološkim simptomima, sve do poremećaja svijesti.