Prema smjernicama za rano otkrivanje raka dojke koje je izradila stručna skupina Ministarstva zdravlja i Hrvatskog liječničkog zbora, osnovna dijagnostička pretraga je pregled (inspekcija i palpacija) koji se preporučuje provoditi jednom godišnje nakon 35. godine, kao i mamografski te utrazvučni pregled.

- Nažalost, ne postoji način da se bolest spriječi, ali brojne studije potvrdile su da rano otkrivanje raka dojke može spasiti život. Žene koje imaju veći rizik obolijevanja, zbog povijesti bolesti u obitelji, posebno su ugrožene između 50. i 69. godine - objašnjava dr. med. Neda Ferenčić Vrban iz Hrvatske lige protiv raka. 

Rak dojke najčešći je tumor u žena, a u Hrvatskoj će svaka deseta žena oboljeti od njega, dok je sve veći broj oboljelih mlađi od 30. Gotovo 80-90 posto svih promjena u dojci žena otkriva sama, iako ih se svega 20 posto samopregledava, stoga bi samopregled trebalo provoditi jednom mjesečno kao dopunu kliničkom pregledu. Bit samopregleda jest da žena zapamti građu svoje dojke. Bude li uporna u tome, moći će uočiti gotovo svaku promjenu. Desetominutni samopregled sastoji se od nekoliko faza koje treba proći polako i pažljivo.

- Dojke najprije treba dobro pregledati u ogledalu, provjeriti izgled kože i bradavica te pomičnost dojki pri podizanju ruku. Drugi dio samopregleda je pipanje dojki - i sjedeći i ležeći jer se promjene tako bolje uočavaju. Osnovno je pravilo da desna ruka uvijek pipa lijevu dojku, a lijeva ruka desnu. Pritom je važno spojiti jagodice dva ili još bolje tri prsta kako biste povećali površinu. Dojku možete podijeliti na četvrtine ako vam je lakše. Osim toga, u pregled uključite i palpaciju (opipavanje) limfnih čvorova ispod pazuha. Sve to vrijedi i za žene u menopauzi - objašnjava dr. Ferenčić Vrban. 

Foto: Fotolia Dojke namažite kremom prije samopregleda

Svakako treba provjeriti izlazi li iz bradavice iscjedak koji može značiti ozbiljnu bolest dojke, u najgorem slučaju rak. Kad je iscjedak mliječan i obostran, najčešće se radi o hormonalnom poremećaju, ali i on zahtijeva dodatnu obradu. Cijelu dojku nekoliko puta stisnite pokretima kao kod izdajanja mlijeka. Dojke nikad ne pipajte na suho, nego ih namažite kremom, uljem ili mlijekom za kožu ili ih pregledavajte tijekom tuširanja. Kako je dojka organ građen od žljezdanog i masnog tkiva te veziva i ligamenata, navedene strukture pod prstima daju osjet mekših ili tvrđih kvržica. Budući da su žljezdane strukture ovisne o hormonalnom statusu, mijenjaju se tijekom menstrualnog ciklusa.

Pođite liječniku primijetite li ove znakove:

• Kvržicu ili zgušnjavanje tkiva u dojci ili ispod pazuha.
• Masu ili kvržicu (može biti i veličine graška).
• Promjenu veličine ili oblika dojke.
• Ugrušak krvi ili bistru tekućinu koja se javlja iz bradavice.
• Promjenu na dodir ili izgled kože dojke ili bradavice (jamice, ljuskasta koža, upala).
• Crvenilo kože dojke ili bradavice.
• Područje koje je na izgled ili na dodir drugačije od ostatka dojke. 
• Špekulasto otvrdnuće ispod kože.

Samopregled dojke potrebno je provoditi redovito, svaki mjesec u isto vrijeme (3 do 5 dana nakon završetka menstrualnog ciklusa). Ako žena više ne dobiva mjesečnicu, pregled dojki bi trebalo i dalje nastaviti isti dan svaki mjesec.