Većina ljudi kad nabavlja psa ne razmišlja o tome da će on biti i trošak, a pogotovo rijetko tko unaprijed razmišlja o troškovima hrane. Kad pogledate male pasmine koje mjesečno u prosjeku pojedu 3 do 4 kilograma, a trošak jednog kilograma kvalitetne hrane u prosjeku se kreće oko 15 eura, to možda i nije problem. No, ako imate psa tipa labradora, koji dnevno pojede 350 do 400 grama hrane, odnosno i više od 10 kilograma hrane mjesečno, onda govorimo o značajnom trošku. A nije svejedno hoćete li kupovati provjerene brendove koji rade na tome da njihova hrana osigura psu sve što je potrebno da bi doživio dob za koju je predviđen genetikom, te da bi to vrijeme proživio što kvalitetnije, ili ćete ga hraniti otpacima sa stola, kaže dr. veterine Vladimir Hadžić, specijalist za prehranu malih životinja iz Beograda, iz Marlo Farme d.o.o., koja se bavi veleprodajom veterinarskih farmaceutskih proizvoda.
POGLEDAJTE VIDEO: Neodoljivi dlakavi moreplovci
Odluke koje su u startu jeftinije dugoročno mogu doprinijeti tome da kasnije imate povećane troškove veterinarskih usluga te da pas ima više zdravstvenih problema, što će u konačnici biti puno skuplje nego da ga od početka hranite kvalitetnije, kaže.
- Zato bih svima koji razmišljaju o nabavljanju psa savjetovao da prije toga porazgovaraju s veterinarom ili uzgajivačem i dobro se informiraju o mogućim troškovima, kako bi bili sigurni u to da psu mogu priuštiti ono što mu je potrebno. No, kvalitetna hrana za pse i ne mora biti previše skupa, no najčešće to nije ona koju možemo pronaći u supermarketima. Čak i kad je u pitanju hrana poznatih brendova koji se nalaze u takvim trgovinama, to je hrana slabije kvalitete, koju je proizvođač prilagodio zahtjevima tržišta.
Jednostavno, više ljudi dolazi u te trgovine i veća je vjerojatnost da ćete kad kupujete za sebe usput kupiti i hranu za psa, pa su proizvođači prilagodili kvalitetu i cijenu - pojašnjava Milojević preporuku da hranu za životinje nabavljamo kod veterinara ili u specijaliziranim pet shopovima.
- Ne samo da ćete tamo kupiti hranu bolje kvalitete, nego na takvom mjestu možete dobiti i kvalitetan savjet o tome što bi bilo primjereno vašem psu, s obzirom na dob, težinu, navike i određene probleme. Ponekad možete nabaviti neku skupu kvalitetnu hranu, ali primijetiti da se vaš pas od nje deblja, ili pokazuje znakove alergije, pa će vam veterinar ili trgovac u pet shopu na temelju iskustva moći preporučiti drugu opciju - pojašnjava. Dodaje kako osobno nije veliki pobornik BARF prehrane, odnosno trenda da vlasnici pasa sami kod kuće pripremaju svome psu obroke utemeljene na tom 'natural feed' principu.
- Trend je povezan s pretpostavkom da su psi potekli od vukova, koji jedu samo meso te da je to onda i jedina prirodna hrana za psa. No, ljudi zaboravljaju da se psi nakon nekoliko tisuća godina prilagodbe na život uz čovjeka i genetski razlikuju od vukova, među ostalim i po sposobnosti da probave škrob iz žitarica ili tapioke, primjerice. Osim toga, kad vuk u prirodi jede meso, on jede nešto što je ulovio nakon dugog vremena lutanja, dok psi uz čovjeka danas žive pomalo sjedilačkim načinom života. Ni sastav tog obroka kod kuće nije lako pogoditi: Vuk će prvo pojesti iznutrice, pa tako iskorištava sve ono što je bilo u probavnom traktu životinje prije nego je postala plijen (dakle i bilje). Potom jede mišićno tkivo, kožu, kosti. Pokazalo se da je gotovo nemoguće kod kuće napraviti izbalansirani obrok koji sadrži te sastojke. Tako je jedno istraživanje u SAD-u pokazalo da je od 100 ljudi koji su sami pripremali hranu za pse samo njih troje uspjelo u tome, a to troje bili su nutricionisti, dakle dobro su znali što rade - priča dr. Hadžić.
Ukratko, dok kod kuće 'pogodite' pravi omjer između mesa, grkljana i želuca, kao i dok sve to skuhate, izgubit ćete puno vremena i novca, a možda ćete biti daleko od potrebnog. Kad je pak riječ o gotovoj BARF hrani koja se prodaje u pet shopovima, to je zaleđena hrana koju treba odlediti, što ostavlja prostor za razvoj bakterija koje mogu loše utjecati na probavu, dodaje.
- U proteklih desetak godina značajno se razvija tzv. veterinarski prilagođena hrana, koja se ponekad preporučuje kao prevencija pojedinih bolesti ili kao potpora lijekovima u liječenju životinje i sve je manje riječ o marketinškom triku da se privuku kupci, a sve više doista o hrani koja značajno pomaže - uvjeren je dr. Hadžić.
- Na primjer, postoje istraživanja na temelju kojih su udruge veterinara u svijetu dale preporuku da se urinar care hrana daje već kod same naznake da bi se mogla razviti insuficijencija bubrega, što je jedan od najčešćih problema kod pasa i mačaka, jer istraživanja pokazuju da ju značajno može usporiti. Oko 60 posto povraćanja i proljeva kod pasa danas se liječi upravo gastrointestinal hranom, koja sadrži posebne proteine, a i debljina pasa obično se liječi posebnom hranom koja ima učinak dijete – kaže sugovornik. Dodaje kako sve više istraživanja ukazuje na to da se i kardiovaskularni problemi mogu prevenirati i liječiti posebnom prehranom.
- To je hrana koja u prosjeku može biti skuplja, no opet: često značajno utječe na poboljšanje kvalitete života psa, pa je u konačnici bolji izbor od one manje kvalitetne zbog koje ćete skuplje plaćati veterinara, zaključuje.
Inače, Hadžić će biti jedan od predavača u sklopu treće, međunarodne Real Dog Conference, koja će se 9. i 10 rujna održati na Jezeru Rakitje, u organizaciji Udruge za dobrobit i zaštitu životinja Indigo. Na konferenciji će se, među ostalim, sudjelovati dr. vet. med. Mirsad Sadiković, koji će govoriti o hrani koja može biti lijek, ali i otrov, Marinko Alić govorit će o tome kako i zašto nastaje agresija kod pasa te gdje uzgajivači i vlasnici možda griješe, dok će Jasenka Pavić, jedna od osnivačica Udruge Indigo, staviti fokus na odgovornost vlasnika za problematično ponašanje psa, zbog kojeg se oni često napuštaju ili preudomljavaju.
Veterinarka Deana Basar održat će predavanje na temu odgovornosti vlasnika za kvalitetu života starijih pasa, kojima je potrebno liječenje ili neka vrsta terapije, dok će Darja Žnidaršić, jedina licencirana terapeutkinja Tellington TTouch metode za našu regiju predstaviti mogućnosti da se njome pomogne nemirnim i agresivnim psima, te posebno da se olakšaju tegobe starijih pasa. U sklopu teme 'Pas - jučer, danas, sutra', dr. Nenad Milojević iz Working Dogs Research and Documentation Institute Kachari, otvorit će, također, niz tema za razmišljanje o ulozi radnih pasa u životu ljudi ubuduće.
Svi zainteresirani za sudjelovati na konferenciji mogu se prijaviti putem e:maila: udruga.indigo@gmail.com.