Medicinsko-biokemijske pretrage krvi i drugih tekućina mogu pomoći da za već nekoliko sati, nakon uobičajeno jutarnjeg vađenja uzorka krvi, saznamo što u tijelu nije kako treba, objašnjava dr. med. spec. transfuzijske medicine Anka Dorić.

No većina ljudi voljela bi se orijentirati u gomili referentnih vrijednosti i raznih “normala” koje se mogu razlikovati, kaže dr. Dorić, ovisno o spolu, dobi, vrsti bolesti zahvaćenog organa i drugim čimbenicima koji mogu utjecati na krvnu sliku. 

- Interpretacija nalaza radi se tako da se očita rezultat i usporedi s normalom unutar zadanih referentnih vrijednosti te pogleda postoji li otklon u smanjenju ili povećanju rezultata u odnosu na referentne vrijednosti te prepozna i logično rastumači patološki nalaz - govori dr. Dorić.

- Među najčešće primjenjivanje dijagnostičke pretrage dugo je godina svrstana SE- sedimentacija eritrocita. Patološke promjene SE posljedica su promjene odnosa površine/volumena crvenih krvnih stanica - eritrocita kao posljedica stvaranja većih nakupina eritrocita. Sedimentacija zapravo predstavlja brzinu kojom se eritrociti talože na dno uspravno epruvete. Normalna SE isključuje postojanje bolesti, a ubrzana daje informaciju o postojanju poremećaja i bolesti - kaže dr. Dorić i dodaje: 

- Referentne vrijednosti za muškarce (20-50 godina) su 3-13 mm/h, za žene (20-50 godina) 4-24 mm/h, a u dobi iznad 50 godina vrijednosti se penju na 23 u muškaraca do 25 mm/h u žena. Rabe se za utvrđivanje infekcija, stanja praćenih nekrozom, kroničnih upalnih bolesti, anemija, malignih bolesti te nekih fizioloških stanja poput starenja, menstruacije i trudnoće - govori.  

A broj eritrocita, dodaje, crvenih krvnih stanica koje sadrže hemoglobin i sudjeluju u prijenosu kisika kroz krvne žile do tkiva u organizmu, služi za otkrivanje anemija, eritrocitoza i policitemija, a na promjene ovog parametra mogu utjecati i čimbenici poput dobi i spola. Iz krvne slike vidi se i broj leukocita, bijelih krvnih zrnaca koje štite tijelo od infekcija. 

- Na broj leukocita i diferencijalni leukogram osim bioloških čimbenika utječu i pušenje, napor, dnevni ritam, mjesto odakle je uzeta krv te masnoće u krvi. Važni su u dijagnosticiranju infekcija, upala, nekroza tkiva, otrovanja, anemija, kolagenoza, leukemija, tumora i slično - kaže dr. Dorić i dodaje da su povećani kod raznih bakterijskih infekcija, a kod virusnih zaraza broj im je često smanjen. U čitanju krvnog nalaza važni su i trombociti.

- Trombociti su krvne pločice važne u hemostazi i zgrušavanju krvi. Povišen broj nalazi se kod bolesti i stanja s povišenim i smanjenim zgrušavanjem krvi i tromboze, a smanjen je i kod nekih autoimunih bolesti, infekcija, onkoloških bolesti i tijekom liječenja citostaticima - objašnjava dr. Dorić.

Što je važno za kvalitetu nalaza?

Za kvalitetu rezultata pretraga važno je kada je i kako uzet uzorak, pod kojim je uvjetima donijet u laboratorij, koliko je vremena prošlo od uzimanja uzorka do postupka testiranja, pod kojim je uvjetima pohranjen pa sve do mogućih pogrešaka u interpretaciji, tumačenjima otklona od normalne i niz drugih pojedinosti, kaže dr. Dorić.

Prije pretrage ne smijete piti ništa od osam do deset sati

Kako bi laboratorijske pretrage bile odraz vašeg zdravlja, a ne pogrešne pripreme, važno se dobro pripremiti. Opća priprema znači da prije vađenja uzorka krvi ispitanik mora biti od osam do deset sati natašte (voda se smije piti). Dan prije odlaska u laboratorij potrebno je izbjegavati jači tjelesni napor i uzimanje alkohola. Potrebno je izbjegavati sve lijekove 48 sati prije uzimanja uzorka, osim onih koje je liječnik odredio kao obvezne.

Vrijednost leukocita

Tri su glavne vrste leukocita: granulociti (neutrofilni, bazofilni i eozinofilni), monociti i limfociti. Povećan broj limfocita upućuje na virusne zaraze, ali i kronične bolesti uzrokovane bakterijama, a povišen broj monocita na akutne i kronične infekcije te maligne bolesti.

Iz krvi se ‘vade’ važni podaci 

Krv je jedino tekuće tkivo koje se sastoji od krvne plazme u kojoj plivaju brojni otopljeni proteini, hormoni, hranjive tvari, ali i krvne stanice, pa se iz nje može napraviti velik broj pretraga koje mogu dati vrijedne i za život važne informacije o zdravlju i bolesti. Pretrage se dijele na tri grupe: opće ili rutinske, ujedno najčešće, specijalističke i tzv. visokodiferentne. U interpretaciji nalaza važan je i neposredni kontakt i timski rad, tj. valjana komunikacija liječnika, laboratorijskih stručnjaka koji su nalaze radili i pacijenta o čijem je uzorku riječ.