Uranjeno lijepo vrijeme i visoke temperature za ovo doba godine sa sobom su donijele i uranjenu pojavu aktivnih krpelja u prirodi. Tako je na području Primorsko-goranske županije već zabilježen prvi slučaj lajmske bolesti ili borelioze, bolesti koja se širi ugrizom krpelja, potvrđuju iz Zavoda za javno zdravstvo.
POGLEDAJTE VIDEO:
Od dr. Dobrice Rončevića, voditelja Epidemiološkog odjela doznajemo razlog ovako ranog pojavljivanja krpelja te kako prepoznati potencijalno opasni ugriz i koje mjere poduzeti u tom slučaju.
- Borelioza je bakterijska bolest koja se manifestira širenjem crvenih koncentričnih krugova na mjestu ugriza, koje je u samom središtu blijedo. Vrlo je bitno na vrijeme prepoznati ugriz kako bi terapija, koja je antibiotska, bila učinkovitija. U suprotnom, osim kliničkih kožnih manifestacija može doći do komplikacija tj. upalnih procesa raznih organa pa čak i mozga i moždanih ovojnica, s vrlo teškim trajnim posljedicama poput trajne paralize. Naime, ne mora svaki ugriz biti opasan i crvenilo oko ugriza može biti samo znak iritacije, ali pojava crvenih krugova oko ugriza je znak za posjetu liječniku - objašnjava dr. Rončević.
Dodaje kako je vrlo bitno razlikovati boreliozu od rizičnijeg krpeljnog virusnog meningoencefalitisa, opasne bolesti koja ne mora imati nikakve kožne reakcije već 'imitira' virozu, a za posljedicu može imati upalu mozga.
- Krpelji koji prenašaju tu bolest uglavnom se zabilježeni sjeverno od rijeke Save dok područja južno od Save, u koja spada Gorski Kotar, još uvijek nisu proglašena endemičnih mjestima te bolesti. Na slovenskoj strani, prijeko rijeke Kupe ima slučajeva da divljač koja prelazi rijeku na sebi donese takve krpelje i u zadnjih 15-tak godina imali smo slučajeve takve bolesti, no radi se o sporadičnim situacijama - naglašava Rončević.
Sezona krpelja uglavnom traje od proljeća do jeseni, a boravak u prirodi, osobito među niskim raslinjem, povećava rizik od kontakta s krpeljima. Za aktivnost krpelja je neophodna povoljna temperatura i vlažnost, a najbrojniji su u proljeće i rano ljeto, no može se ih naći i u ranu jesen. Krpelji se nalaze na listovima i granama grmova, niskog raslinja do visine od jednog metra, u šikarama, pretežno u prizemnom sloju šuma. Najčešće se zaraze prilikom hranjenja na šumskim životinjama i glodavcima, a svojim ubodom zarazu mogu prenijeti i na čovjeka, ako se on nađe u njihovu prirodnom okolišu.
- Kod boravka u prirodi preporučuje se odjenuti prikladnu odjeću dugih rukava i nogavica te zatvorene cipele. Po povratku kući potrebno je čim prije skinuti odjeću i pregledati tijelo nakon tuširanja. Ako se pronađe krpelj potrebno ga je što prije otkloniti, a to se najbolje radi pincetom na način da ga se ulovi i blago izdigne malom silom povlačenja te ga se tako kratko drži nad kožom dok on sam ne izvuče glavu. Ne treba ga se naglo trgati, okretati, stiskati ni gnječiti, već blago uzdići i pustiti da se sam otpusti. Mjesto uboda tada valja premazati antiseptikom. Prije odlaska u prirodu preporučuje se i korištenje repelenta za insekte - ističe dr. Rončević.
Za one koji profesionalno borave u prirodi postoji cjepivo koje sprječava da krpelj dođe na čovjeka.
Liječniku se treba javiti samo ako se nakon ugriza krpelja u roku od četiri tjedna pojavi osip kao crvenilo kože prstenastog do ovalnog oblika koje blijedi u sredini i povišena temperatura. Pojava osipa i temperature najvjerojatnije je odraz bakterijske infekcije bakterijom koja se uspješno liječi antibiotikom.
Bolest krpelja sliči na gripu: Uz temperaturu se javlja groznica
Unazad 10 godina produljila su se topla i vlažna razdoblja koja odgovaraju krpeljima pa ih ima više i na većem području te je zato i broj oboljelih veći. Inače, lajmska bolest se vrlo jednostavno liječi ako se prepozna na vrijeme, kaže dr. Iva Pem Novosel, spec. epidemiologije u HZJZ-u i nastavlja:
- Uzrokuje je bakterija Borrelia burgdorferi. Inkubacija u prosjeku traje oko dva tjedna do maksimalnih mjesec dana. Najprije se uočava specifično crvenilo na koži. Uz spomenuto crvenilo, javljaju se povišena temperatura, umor, bolovi u mišićima i zglobovima, glavobolja, ukočenost vrata te osjećaj slabosti i klonulosti.
Liječnica dodaje kako se bolest komplicira u slučaju da se ne liječi, a time i opći simptomi koji je prate postaju nespecifični.
- Može se pojaviti blaga groznica, niska temperatura, a nakon duljeg neliječenja bakterija zahvaća i oštećuje srčani i živčani sustav te zglobove. Javljaju se i artritis, miokarditis (upala srčanog mišića), pa čak i meningitis - upozorila je dr. Pem Novosel.
Od ostalih krpeljnih bolesti u Hrvatskoj liječnici uglavnom bilježe zoonoze, odnosno bolesti koje se sa životinja prenose na ljude. Tako krpelj s divljih glodavaca može prenijeti tularemiju, erlihiozu, babeziozu i niz drugih bolesti.
- Većina bolesti očituje se groznicom i nespecifičnim simptomima. Babezioza se, primjerice, očituje blažim oblicima bolesti, poput simptoma gripe, slabosti ili groznice. Veći je problem meningoencefalitis, koji uzrokuje virus, a može rezultirati upalom mozga i moždane ovojnice. U tom je slučaju bolest u početku asimptomatska, a kod trećine oboljelih zahvaća središnji živčani sustav. Lani smo u Hrvatskoj imali 23 takva slučaja, što je ujedno i prosjek po godinama - navodi dr. Pem Novosel.
Ističe kako je u Hrvatskoj dostupno cjepivo protiv krpeljnog meningoencefalitisa koje se uzima u tri doze, a već nakon dvije stječe se zaštita od te bolesti. Cjepivo je, prije svega, namijenjeno ljudima koji su profesionalno izloženi krpeljima, pa su to šumski radnici, poljoprivrednici ili čak rekreativci planinari koji često borave u prirodi.
PRAVILA ZAŠTITE OD KRPELJA
Prevencija presudna
Potrebno je izbjegavati kretanje, sjedenje ili ležanje na područjima pogodnima za krpelje, osobito se to tiče područja s visokom grmolikom i travnatom vegetacijom, u šumama, uz rub šuma i slično, kaže dr. Marko Vucelja.
U prirodi
Nosite što svjetliju odjeću od skliskih materijala na koje se krpelji teže mogu pričvrstiti. Koristite majice dugih rukava i utaknite ih u hlače, a nogavice u čarape, za koje je također preporučljivo da budu svjetlijih boja. Treba se opasati remenom i nositi kapu
Prepoznatljiv znak
Kako ga izvaditi?
Ništa bez zaštite
U prirodi koristite repelente. Može ih se kupiti u ljekarnama, lovačkim trgovinama ili trgovinama mješovitom robom. Postoje proizvodi koji se nanose na odjeću ili kožu.
Prirodni proizvodi
Ako ste skloniji prirodnim proizvodima, mogu se izraditi i repelenti na bazi eteričnih biljaka, poput ružmarina, rutvice, pelina, lavande, limunske trave, citronele, eukaliptusa i drugih.
Pregled kod kuće
Po povratku kući potrebno je napraviti temeljiti pregled tijela, osobito teže dostupnih područja, te se istuširati. Odjeću po povratku kući treba raširiti na sunčanom i prozračnome mjestu ili nakon pranja osušiti u sušilici za rublje.