No za one koji znaju kako izgleda glavni grad, San José, prizvuk ekološke svijesti se brzo gubi. Ulice glavnog grada su obično pune automobila, a u prometu su vječite gužve jer se nitko ne može osloniti na javni prijevoz, piše BBC.
POGLEDAJTE VIDEO: U Europi se lakše diše zbog mjera protiv korone
Tijekom izolacije zbog korone Kostarika je nametnula stroga pravila o tome kad ljudi mogu koristiti automobile, pa se promet drastično usporio. No kako se restrikcije ukidaju, postavlja se pitanje može li San José biti čišći i u normalnim vremenima, te mogu li stanovnici manje ovisiti o javnom gradskom prijevozu.
Kostarika se godinama oslanja na privredu koja emitira ugljik, a struju dobiva iz hidroelektrana. Malo je napredovala kad je riječ o sektoru transporta koji je glavni krivac za 54 posto emisije stakleničkih plinova u toj zemlji. Dok u pojedinim gradovima diljem svijeta planiraju smanjiti promet automobilima, Kostarika je najavila da će smanjiti emisiju ugljika.
U Latinskoj Americi Kostarika je treća po broju automobila koje posjeduju građani i taj broj svakodnevno raste. Utjecaj na živote građana je također velik, pa je nedavno istraživanje pokazalo da se vrijeme prometne špice od 2015. godine do danas produžilo za 40 posto.
- Mislim da mi u Kostariki težimo imati vlastiti automobil - kazala je u prosincu Claudia Dobles, prva dama Kostarike, na sastanku na kojem su stručnjaci raspravljali o politici smanjenja emisije ugljika. Ona je arhitektica i urbanistica koja je predvodila planove te države da smanji promet na cestama.
- Moramo provesti ozbiljan i dubok nacionalni dijalog o tome kakvi nas izazovi očekuju u javnom prijevozu. Koja je vizija koju imamo za Kostariku i kako želimo da Kostarika izgleda - nastavila je.
Kako smanjiti korištenje automobila izazov je s kojim se suočavaju i drugi napučeni gradovi u svijetu. U svjetlu socijalnog distanciranja kad se ljudi sve više okreću individualnom prijevozu, pitanje javnog gradskog prijevoza je još važnije. Stručnjaci predviđaju da će rasti emisija stakleničkih plinova nastalih u prometu daleko više nego u drugim sektorima, no prijevoz se često zanemaruje kad se govori o klimatskim planovima koji se uglavnom fokusiraju na smanjenje emisije ugljika kod proizvodnje struje.
Mnogi u glavnom gradu Kostarike bore se za zeleniji i ljepši grad. Nakon desetljeća kampanje biciklista, na ulicama su se počele pojavljivati staze, a postoji i težnja da se napravi mreža biciklističkih ulica. Od početka izolacije zbog korone biciklisti su također češće vozili, a trgovci su izvijestili da je porasla prodaja bicikala.
- Mnogi su pokušali sjesti na bicikl, upoznali su se s terenom, a onda im se svidjelo. Nadamo se da će tako i ostati - kaže osnivačica Centra za urbanu održivost Andrea San Gil.
Trenutačni interes za biciklizam koji je prouzročio korona virus, iskoristili su kako bi od grada zatražili iscrtavanje i proširenje novih staza.
- Pokušavamo napraviti ono što su u drugim gradovima već uspjeli: želimo da se prošire pločnici, zatvori promet za automobile u pojedinim ulicama i redistribuira prostor kako bi ljudi mogli voziti bicikle i hodati više na sigurniji način. No naravno, sve je to komplicirano i birokratizirano - kazala je Andrea koja se pomogla u izradi prijedloga koji su poslali gradu.
Novi zakon koji je od prosinca na snazi u Kostariki od vlasti zahtijeva ulaganje u pješačku i biciklističku infrastrukturu kad god imaju radove na cesti. Još važnije, obvezuje lokalne vlasti da prilikom gradnje novih prometnica grade i biciklističke staze uz njih.
- Zadnjih 10 godina pojavile su se velike promjene, osobito u infrastrukturi - kaže konzultant David Gomez.
Osnivač je tvrtke Bicibus koja ljudima u glavnom gradu nudi savjete kako voziti kroz grad. Član je i male skupine aktivista koji više od desetljeća pokušavaju istaknuti važnost urbanog biciklizma. U tih 10 godina grad je doživio dvije velike promjene za biciklizam.
- To su izgradnja biciklističkih staza, a odnedavno i javni biciklistički sustav Omnibikes koji je zaista preokrenuo situaciju - kaže on.
Omnibikes je tvrtka za posudbu električnih bicikala koja uslugu naplaćuje po korištenju, a krenula je s radom u studenom 2019. godine. To je bila prva takva tvrtka u San Joséu.
- Te sam bicikle viđao i u najsiromašnijim četvrtima. Mislim da je sjajno što djeca sad imaju pristup biciklima koje mogu posuditi - kazao je urbanist i ekonomist Federico Cartin Arteaga koji se u veljači ove godine kandidirao za gradonačelnika San Joséa, no nije osvojio mandat.
Gradska vlasti San Joséa su razmišljale o tome kako bi sami stvorili svoj javni sustav bicikala za posudbu, no nedavno su prihvatili Omnibikes kao svoj službeni sustav. To je pomoglo proširiti broj dostupnih bicikala, ali za određenu cijenu. Mjesečni trošak najma bicikla je 175 kuna, a možete ga unajmiti i po satu po cijeni od 11 kuna.
- Time definitivno isključuju određeni broj potencijalnih korisnika - kaže Gomez.
Za usporedbu, cijena autobusne karte u San Joséu je za kraću relaciju oko 3,40 kuna. Pred biciklizmom u tom gradu još je dugačak put. Iako su urbane rute omogućile korištenje cesta za bicikliste, i dalje se staze svode na koridor koji vodi s istoka na zapad grada.
- Kad jedanput budemo imali spojenu mrežu, mislim da ćemo vidjeti povećanje broje biciklista i naravno, to će utjecati na emisiju ugljika - kaže Gomez.
Rutas
Ljudima se može omogućiti izlazak iz automobila i otvaranje lepeze mogućnosti za hodanje ili biciklizam, no to je jedna stvar. Sasvim je druga stvar kako to učiniti privlačnom opcijom. Rutas Naturbanas je projekt Cartina Artageaga kojim planiraju izgraditi 25 kilometara staze između dvije rijeke Río Torres i Río María Aguilar koje prolaze kroz San José. Dok se starije generacije rado sjećaju kako su plivali u tim rijekama, danas su one zagađene i za nove generacije nedostupne.
- Rijeke nisu bile u središtu niti su bile protagonisti grada, nego više sporedna ulica - kaže Arteaga koji se također kandidirao za gradonačelnika glavnog grada.
Kaže da ga je privukla ideja o šetnici uz rijeku uz kombinaciju zaštite okoliša što bi trebala biti središnja vrijednost Kostarike, a s druge strane mu se svidjela ideja urbanog biciklizma. Rutas Naturbanas žele postati sigurna šetnica uz rijeku gdje ljudi mogu hodati ili voziti bicikle, ili jednostavno uživati u pejzažu u glavnom gradu.
- Ove rijeke želimo učiniti vidljivima i stvaramo prostor kroz koji ljudi mogu sigurno putovati pješice ili na biciklima. Sada prolazimo gradom i ne vidimo rijeke. Upravo je to naš prijedlog, da im prestanemo okretati leđa i pretvorimo ih u predivan javni prostor gdje će ljudi, ali i divlje životinje i biljke moći zajedno funkcionirati - kazala je voditeljica projekta Margarita Chaves Sibaja.
Ističe kako je obitelj ljenjivaca prizor koji ćete rijetko susresti u gradu, a upravo te životinje žive uz rijeke.
- Imamo bogatstvo raznih vrsta ptica, sisavaca, vodozemaca i reptila. No ta smo područja sustavno uništavali zbog nedostatka urbanog planiranja - kazala je.
Projekt je za sad dobio odobrenje za izgradnju kilometra šetnice uz jednu te dva i pol kilometra šetnice uz drugu rijeku, no još je daleko od zacrtanih 25 kilometara. Regulacija urbanog planiranja u Kostariki je komplicirana, a pojedine parcele posjeduje više vlasnika.
- Doslovno smo kucali od vrata do vrata kako bismo otkrili tko je vlasnik pojedinih parcela na kojima će se graditi šetnica - kaže ona ističući kako je područje oko rijeka također zaštićeno kao biološki koridor pa se stoga zabranjuje gradnja ondje. No vlada podupire takve napore, a čak su Rutas Naturbanas imenovali vodećim projektom u Nacionalnom planu dekarbonizacije. Vlada je također obećala da će do 2050. godine obnoviti 20 posto područja oko rijeka u glavnom gradu te sagraditi mrežu pješačkih i biciklističkih staza koje će istovremeno služiti i kao biološki koridor.
Rutas Naturbanas vrijedan su projekt i zato što je on omogućio da ljudi na drugačiji način gledaju na grad.
- Mislim da imaju snažnu sposobnost zamišljanja i to ljudima daje mogućnost da vide kako bi se riječne obale mogle iskoristiti bolje. Mislim da je to ono što nam u Kostariki treba, da ljudi vide kako bi grad mogao izgledati kao napravimo sve te promjene - kaže San Gil.
Zeleni prijevoz
San Gil se fokusirala i na javni prijevoz koji je neučinkovit i slabo a financiraju.
- Prilikom svakog razgovora pokušavam spomenuti da ukoliko želimo raditi na smanjenju emisije ugljika, važnije je zamijeniti autobuse nego prijeći na električne automobile. Najranjiviji su ljudi koji koriste autobuse - kazala je.
Javni prijevoz u Kostariki funkcionira kroz koncesije. Vlada raspisuje nadmetanje za pojedine rute, ali država ne subvencionira prijevoz. Autobusne tvrtke stekle su političku moć i nemaju povezani elektronički sustava plaćanja, što je dovelo do zbunjujućeg čvora različitih ruta. Vrijeme dolaska može biti nepouzdano, a teško je doći čak i do podataka o pojedinim rutama.
- Mnogo toga nema smisla, ali samo zato što nema planiranja - ističe ona.
Tijekom izolacije epidemijske mjere oko dezinfekcije su primjenjivali i u autobusima, a vozači su nosili maske i popunjenost vozila bila je najviše 50 posto.
- Ono što bi smanjilo kontakt vozača i putnika je elektroničko plaćanje. No o tome se govori već desetljećima i ne vidim da se bilo što promijenilo - ustvrdila je.
Neke se stvari ipak mijenjaju, ali polagano. San José sada ima nekoliko prometnih traka samo za autobuse što je novost u toj zemlji, no nisu povezane i ne čine mrežu pa bi se to trebalo napraviti kako bi se promet ubrzao u odnosu na putovanje automobilom. Dodatno, grad planira sagraditi i prvi električni putnički vlak. To je projekt Claudije Dobles, a cilj mu je povezati San José s drugim gradovima kako bi se smanjio promet na cestama prema metropoli. Željeznica postoji, ali je bučna, koristi se naftom i nepouzdana je. Novi električni vlak bi imao nisku emisiju ugljika, a tijekom špice mogao bi voziti svakih pet minuta te bi koristio elektroničko plaćanje. Uz izgradnju autobusne, pješačke i biciklističke mreže, povezao bi i druge dijelove grada.
- To je velika stvar. Time će se putovanje kroz grad ubrzati deset puta, a novi bi vlak sigurno privukao više putnika. Imao bi veći kapacitet, češće bi vozio, bilo bi više postaja i putovao bi dalje. Sve to je ljudima privlačno - kaže Gomez.
Vlada se nada da će takvi projekti pomoći i u oporavku financijske krize zbog Covida jer će otvoriti više radnih mjesta. U vrijeme pisanja članka u Kostariki je od korona virusa preminulo 10 ljudi, no zbog izolacije ekonomija je u teškom stanju, a osobito sektor turizma.Za sad su uspjeli dobiti kredit od 3,7 milijardi kuna za novu električnu željeznicu, no to još mora odobriti kongres u kojem je aktualna vlada u manjini. Ostatak novca, još oko 6,7 milijardi, financirale bi privatne tvrtke. Očekuje se da će prvi radovi na pruzi započeti do 2025. godine, no Gomez smatra da bi moglo proći i desetljeće prije početka radova. U međuvremenu, Kostarika je kupila osam novih vlakova.
- To je dobar međukorak jer će nas natjerati da makar koristimo te vlakove budući da imaju veći kapacitet - kaže on.
Ostali faktori odnose se na promjenu slike javnog prijevoza u San Joséu, pa mlađe generacije više koriste taksi poput Ubera. To im daje fleksibilnost, iako na taj način ne koriste autobuse ni vlakove. Vlada u međuvremenu pokušava promovirati korištenje električnih automobila čiji s broj na prometnicama lani udvostručio u toj zemlji. Danas ih je više od 1.000 i slabo je vjerojatno da će pomoći u rasterećivanju gužvi.
Zanima vas ova tema? Pročitajte onda i ovaj članak: Kako korona utječe na zaštitu okoliša i biološku raznolikost