Zanima vas ova tema? Pročitajte onda i ovaj članak:'Ja nisam heroj, ali mogu vam pričati o pravim herojima'
Kad gledate genetsko stablo podrijetla virusa, na njemu ima tri glavne klade koje možete zamisliti kao grane i još nekoliko subklada koje možete zamisliti kao grančice. Uspoređujući to genetsko stablo hrvatskog korona virusa s virusom u drugim zemljama, primjećuju se promjene. Nisu drastične, ali se pojavljuju razlike. Znanstvenicima je na raspolaganju za proučavanje oko 12.000 genoma virusa, pa uspoređujući te sve podatke znamo da je u Hrvatsku virus stigao iz Italije i iz Austrije - objašnjava dr. sc. Oliver Vugrek, voditelj laboratorija za naprednu genomiku na Institutu “Ruđer Bošković”.
POGLEDAJTE VIDEO: Nove mjere kod posjtea stomatologu
Upravo je on bio na čelu tima koji je pročitao genom korona virusa, a analizirali su 21 uzorak. Spoznaja o podrijetlu virusa je iznimno važna za našu budućnost, smatra on i ističe kako će o tome ovisiti koje ćemo cjepivo jednog dana birati i kako će nam ono pomoći.
- Radi budućnosti cjepiva i nas samih moramo biti svjesni koji tip virusa cirkulira u našoj državi. No problem je što se ovaj virus stalno mijenja pa je u odnosu na kineski originalni virus naš ipak nešto drugačiji. Ne mijenja se tako brzo kao virus gripe, ali imamo slučajeve gdje su, primjerice, kod zaraženih iz iste obitelji koji su se inficirali od iste osobe primjetne razlike u genetskoj strukturi virusa - pojasnio je dr. Vugrek i rekao da je upravo ta mogućnost promjene omogućila i da virus prijeđe sa životinje na čovjeka.
- Upravo je zato nemoguće da je riječ, kako neki sugeriraju, o laboratorijskom virusu i ta je diskusija besmislena. Naime, riječ je o virusu koji već postoji u prirodi, a nedostaje nam karika koja u tom kontekstu spaja životinju i čovjeka. Virus je morao mutirati i postati patogen da bi mogao prijeći sa životinje na čovjeka, pa onda svi čitaju o šišmišima i pangolinima kao onima od kojih je zaraza najvjerojatnije potekla. No znanstvenici u svijetu intenzivno tragaju za medijatorom, životinjom neke druge vrste koja je bila posrednik između tih šišmiša i pangolina te čovjeka. Bez medijatora mi ne možemo razumjeti kako se to točno virus promijenio da je transfer na čovjeka postao moguć. O tome ništa ne znamo - kaže dr. Vugrek.
Kineski stručnjaci su nedavno objavili studiju u kojoj se bave pitanjem u kojoj mjeri mutacije virusa utječu na težinu bolesti i simptome kod oboljelih.
No dr. Vugrek kaže da se o tome još premalo zna, ali se nagađa da postoji veza. Kazao je kako nam je na raspolaganju oko 12 tisuća genoma virusa diljem svijeta koje su znanstvenici prikupili od tri i pol milijuna zaraženih, no ne očekuje da će svi biti sekvencionirani. - U Hrvatskoj imamo oko ovih 2.000 uzoraka i to bi valjalo analizirati da vidimo koje su promjene na virusu zajedničke najtežim slučajevima, a koje najblažim. No to ne možemo bez daljnjih sredstava za rad. Uostalom, nije samo virus taj koji utječe na simptome i ishod bolesti, nego i genetska predispozicija oboljelih - pojašnjava dr. Vugrek.
Kazao je i kako čovječanstvo još ne zna što očekivati od korona virusa tijekom ljetnih mjeseci, jer se s tom situacijom još nije susrelo. - Za sad znamo kako se on ponaša zimi. Vjerujem da će se ljeti ublažiti zbog visokih temperatura zraka, ali je moguće da će se u jesen vratiti kroz još veći broj oboljelih. Prednost nam je u tome što ćemo biti bolje pripremljeni nego na početku zaraze, no valja pripaziti na razvoj situacije i zadržati broj zaraženih na sadašnjoj razini - nastavio je znanstvenik.
Ovih dana su belgijski znanstvenici sa Sveučilišta Gent objavili rezultate istraživanja o utjecaju gena ACE1 D na težinu bolesti stanovnika u 25 zemalja sjeverne Afrike, Azije i Europe, uključujući i Hrvatsku. Tvrde da je 48 posto varijabilnosti u pojavi bolesti povezano s učestalošću gena ACE1 D u populaciji koji je češći na istoku Europe.
- To su sve još špekulacije i Belgijanci tek istražuju to područje, a nema dokaza da je ACE 1 povezan sa ulaskom virusa u tijelo - zaključio je on.
Francuska je prvog zaraženog imala još u prosincu
Francuski liječnici tvrde kako su prvog pacijenta zaraženog korona virusom imali još u prosincu, ali tada nisu bili svjesni da je riječ o Covidu - 19, piše Daily Mail.
Tim dr. Yvesa Cohena iz bolnice Ile-de-France u Parizu objavio je kako je njegov tim provjeravao negativne testove na korona virus i gripu kod 24 pacijenta koja su tijekom prosinca i siječnja primili u bolnicu s respiratornim tegobama. Muškarac koji je sad zdrav, bio je prvi pacijent s korona virusom u Francuskoj, a kad je čuo vijesti iznenadio se jer navodno ne zna kako se mogao zaraziti.
- Od 24 pacijenta, imali smo jedan pozitivan nalaz na Covid - 19 i to 27. prosinca. Muškarac je bio u našoj bolnici - kazao je liječnik ističući kao je tim provjeravao rezultat više puta, no nalaz je bio isti što znači da su u toj državi prvi slučaj imali čak mjesec dana prije nego što su mislili.
- Pacijenta smo liječili u prosincu, bio je bolestan 15 dana i zarazio je svoje dvoje djece, ali ne i suprugu, koja radi u supermarketu. Čovjek nije shvaćao kako je zaražen jer smo sve analizirali i on nije putovao, a jedini kontakt imao je sa suprugom - kazao je Cohen.
Dodao je kako je supruga radila pokraj štanda sa sushijem na kojem je bio djelatnik podrijetlom iz Kine, ali nije poznato je on putovao u domovinu tih dana niti na koji je način to moglo utjecati na suprugu.
- Svi negativni PCR testovi moraju se ponovo ispitati. Virus je vjerojatno cirkulirao - kazao je Cohen ističući kako ne treba isključiti mogućnost da je u drugim regijama u toj zemlji možda netko imao COVID - 19 i prije ovog muškarca, samo to još nisu otkrili. Ova je vijest stigla u jeku priprema za ublažavanje epidemioloških mjera jer će u Francuskoj 11. svibnja djeca u fazama krenuti na redovnu nastavu, a otvorit će se i neke trgovine te uslužne djelatnosti. Ljudi će moći putovati do 100 kilometara od svog doma bez obrazloženja, a sve ovisi o tome kako će se kretati epidemiološka slika sljedećih dana. U utorak je u Francuskoj bilo ukupno 169,462 oboljelih, od čega se oporavio 51,371 čovjek, a umrla je 25,201 žrtva bolesti.
Epidemiolog: U Hrvatskoj smo dobro reagirali i na vrijeme otkrili nultog pacijenta
U Hrvatskoj smo prvi potvrđeni slučaj zaraze korona virusom imali 25. veljače, a bila je riječ o mladiću koji se vratio iz Milana. U međuvremenu se oporavio, no u svjetlu novih francuskih saznanja da su i ranije imali oboljelih, ali ih nisu prepoznali, postavlja se pitanje je li takva situacija mogla biti i kod nas. Predsjednik Hrvatskog epidemiološkog društva prim. mr. sc. Miroslav Venus uvjeren je da u Hrvatskoj to ipak nije bio moguće jer smo imali više vremena za pripremu nego što je to bilo u drugim državama.
- Da zaista nismo prepoznali nultog pacijenta, imali bismo nepovoljniju epidemiološku situaciju kao što je to sada u Francuskoj. Određene mjere smo povukli na vrijeme i pokazale su se ispravnima, a očito je i to da smo na vrijeme detektirali nultog pacijenta - kazao je prim. Venus ističući da smo prije prve potvrde bolesti u Hrvatskoj imali tzv. PCR testove kojima se rutinski dokazuje COVID - 19 i da smo ih koristili na sumnjivim slučajevima.
Ravnateljica Klinike Fran Mihaljević u Zagrebu dr. Alemka Markotić u utorak je pak rekla da je moguće da smo i u HRvatskoj imali slučajeva prije nultog pacijenta, prenosi N1.
- To su uobičajene situacije kad imate novu bolest. Isto je bilo i za HIV, dokazano je da je postojao i prije nego što se bolest prepoznala - rekla je dodajući da će sad svi laboratoriji u svijetu pretraživati svoje banke seruma i vidjeti je li bilo pozitivnih slučajeva i prije nego što su mislili.
- Sadašnja epidemiološka situacija je povoljna i nadam se da će tako ostati. Što se tiče pitanja o stvarnom broju oboljelih, to tek treba utvrditi. Kod seroloških testova se ustanovljuju specifična antitijela i dokazuje se je li netko prehodao zarazu, a da to nije ni znao. Nemam informaciju kada će se započeti s testiranjima opće populacije i na koji način, ali svakako je važno vidjeti koliko je ljudi bilo u doticaju s virusom - kaže prim. Venus pojašnjavajući da je taj podatak ključan u određivanju opasnosti od neke bolesti.
- Treba izračunati koliki je postotak smrtnosti. U toj računici imate brojnik i nazivnik, gdje je brojnik broj umrlih, a nazivnik broj zaraženih. Mi još globalno ne znamo imamo li jednog umrlih na dva oboljela ili dva umrla na 20 oboljelih, a to nikako nije isto - pojasnio je epidemiolog dodajući da se može raspravljati i o tome je li dio pacijenata umro zbog korone ili s koronom, ali i da demografski podaci globalno bilježe veći broj umrlih u odnosu na isto doba lani.
Zanima vas ova tema? Pročitajte onda i ovaj članak: NP Brijuni i Plitvice otvaraju u ponedjeljak i ostali u pripremi
POGLEDAJTE VIDEO: #ZAJEDNO24SATA sa našim Ćirom: