Industrijski ultraprerađena hrana, u čiju su obradu uključeni hidrogenizacija, hidroliza, ekstruzija i prethodno prženje, kao i jela kojima se dodaju boje, emulgatori, konzervansi, zaslađivači i slični aditivi, značajno povećava rizik od raka, pokazalo je istraživanje francuskih stručnjaka, objavljeno je nedavno u uglednom medicinskom časopisu BMJ. Istraživanje je provedeno na temelju zapisnika o 24-satnoj prehrani gotovo 105.000 odraslih, a zaključeno je da osim povećanog rizika za obolijevanje od raka općenito, neke se namirnice mogu povezati s rizikom od pojedinih vrsta raka. Primjerice, konzumacija visokoprocesuiranih slatkih namirnica bitno utječe na povećan rizik od raka dojke, a konzumacija previše mesnih prerađevina, poput pašteta, salama ili kobasica, povećava rizik od raka debelog crijeva. Većina hrane koju ne jedemo svježu, ubranu iz vrta, obično se prerađuje do određenog stupnja, no ekstremno prerađene namirnice su sve one koje prolaze nekoliko postupaka i imaju više dodataka i neprepoznatljivih riječi u sastavu.
- To su sve one namirnice koje sadrže puno dodataka, posebno s oznakom E i brojevima, te različitim konzervansima koji se dodaju hrani da bi dulje trajala, a imaju štetno djelovanje. Te namirnice sadrže i visoki udio šećera i različite fruktozne sirupe, kojima se također produljuje trajanje, ali i pojačava okus, pa zbog toga pojedemo više. To su i mnogi polugotovi i gotovi proizvodi koji su već kuhani ili prženi, pa panirani, primjerice riblji ili mesni prutići. Većina visokoprocesuiranih proizvoda sadrži i vrlo visoku količinu soli, odnosno natrija - upozorava nutricionistica Sandra Marić Bulat. Dodaje kako već dugo znamo da su svi ti dodaci povezani s pretilošću, bolestima srca i dijabetesom tipa 2, ali i razvojem raka.
- Ne možemo izbjeći baš sve procesuirane namirnice, no treba nastojati da što više obroka pripremamo sami kod kuće te da što češće koristimo svježe namirnice. Jedan od načina za to je da planiramo obroke i kuhamo veće porcije te da dio obroka zamrznemo za dane kad ne stignemo kuhati. Drugi je da i kod kuhanja smanjimo udio šećera i soli, a koristimo više začina koji mogu dotjerati okus, a ne debljaju i ne povisuju tlak. Prednost treba dati i namirnicama koje u svježem obliku štite od mnogih bolesti, pa i raka - zaključuje naša sugovornica.
Barem 250 grama plodova mora na tjedan
Plodovi mora bogati su omega-3 kiselinama. Ako ne jedete dovoljno morskih plodova, izlažete se gotovo 8 posto većem riziku smrti zbog kardiometaboličkih čimbenika povezanih s prehranom. Preporučuje se oko 250 grama morskih plodova tjedno.
Sol povećava rizik od bolesti za 10 posto
Važan faktor u prehrani koji bitno utječe na rizik moždanog udara i dijabetesa tipa 2 je višak soli, što dovodi do 9,5 posto većeg rizika od smrti. Posebno su ugroženi stariji od 65 godina.
Što manje salama i pašteta
Prerađevine od mesa, među kojima su paštete i salame, još su jedan od značajnih faktora rizika za smrt koja se može povezati s prehranom. Procjenjuje se da je taj rizik oko 8,2 posto, a veći je kod muškaraca nego kod žena.
TOP 5 najboljih savjeta za svakodnevnu pravilnu prehranu
1. Voće svaki dan
Ako ne jedete dovoljno voća, to donosi 7,5 posto veći rizik od kardiometaboličkih smrti. Preporuka je jesti svaki dan dvije vrste voća, a porcija neka je jedan cjelovit plod ili šalica bobica.
2. 2,5 šalica povrća
Premalo povrća povećava rizik od bolesti srca, moždanog udara i dijabetesa tipa 2 za 7,6 posto. Od tih bolesti umire više muškaraca nego žena, što se povezuje s njihovim lošijim prehrambenim navikama.
3. Šaka badema
Dnevna porcija odgovara manjoj šaci, ili od 6 do 8 oraha, badema ili pistacija, uz nekoliko bučinih sjemenki. Manjak unošenja dovodi do oko 8,5 posto većeg rizika od dijabetesa.
4. Cjelovite žitarice
U zdravi model prehrane spadaju i cjelovite žitarice, kao što su smeđa riža, kvinoja, heljda i zob, uz ograničeni unos fino obrađenog zrnja, primjerice bijele pšenice ili bijelog brašna.
5. Ulja su najbolji oblik masti
Uljima zamijenite masti u čvrstom obliku, kao što je maslac. Korištenje čvrstih oblika masti, dovelo je do 2,3 posto većeg rizika od smrti zbog bolesti srca i dijabetesa.