Ne mora se znati dobro matematika, niti se mora govoriti tečno ijedan strani jezik da bi se test inteligencije rasturio. Štoviše, inteligentniji može biti stolar od doktora znanosti jer inteligencija ne ovisi o tome koliko je tko obrazovan.
Svi su čuli za 'IQ', a to je zapravo mjera koja pokazuje koliko je netko sposoban riješiti novonastalu situaciju, problem s kojim se do sad nikad nije susreo. Hrvatski ogranak Mense, društva najinteligentnijih ljudi na svijetu, ovog vikenda organizira testiranje inteligencije diljem Hrvatske. Povod je obilježavanje međunarodnog dana inteligencije.
POGLEDAJTE VIDEO:
- Testiranje će biti u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Varaždinu, Osijeku, Puli i Rijeci. Ima dovoljno mjesta za sve, ali treba se prvo registrirati na našim stranicama na adresi www.mensa.hr/testiranja gdje su istaknute adrese i termini testiranja - govori Đuro Lubura, predsjednik Mense.
Testiranje provode ovlašteni Mensini psiholozi. Mjesec dana nakon ispita dobiva se certifikat o razini inteligencije koji potpisuje ovlašteni Mensin psiholog. Na pitanje što netko može raditi s papirom na kojem stoji potvrda da netko možda ima natprosječnu inteligenciju, Lubura kaže da je to dokument koji, primjerice, poslodavci sve više uvažavaju.
- Mnoge kompanije i korporacije same provode slične testove kako bi vidjeli tko ima veću sposobnost prepoznavanja problema i njegova rješavanja. To mogu inteligentniji ljudi i oni su poželjniji zaposlenici – kaže naš sugovornik.
Rezultati ovog testiranja nikad nisu javni, čak nitko u Mensi ne doznaje rezultate nečijeg testa. To znaju samo psiholog i pristupnik. Sam test osmišljen je na međunarodnoj razini i može se riješiti bez obzira na jezik, znanje matematike, razine obrazovanja, postojanja drugih vještina...
Mogu mu pristupiti svi koji na dan testiranja imaju 14 ili više godina, a ako je netko mlađi, mora doći u pratnji roditelja ili staratelja.
Svi koji uđu u dva posto najinteligentnijih, dobivaju pravo da se učlane u Mensu. Sadašnji prosjek IG-a hrvatske Mense je 131.
- Pojedinci se ponekad razočaraju jer misle da su trebali ostvariti bolji rezultat. Naravno da se nekome dogodi 'loš dan', kad nisi svoj i da test ne odražava stvarnu razinu inteligencije. Zato se testovi mogu ponoviti nakon nekog vremenskog odmaka – kaže Lubura. Ali ipak ohrabruje – sve iznad 100 je natprosječno.
Hrvatska Mensa ima 770 članova, ali čak 4000 ljudi ima pravo učlaniti se u nju jer je njihova inteligencija veća od 131. Također, kod nas testove inteligencije riješi oko 500 ljudi.
A što rade članovi Mense jednom kad su u društvu najinteligentnijih?
- Imamo svoje prostore u kojima se okupljamo. Ponekad netko ima problem poslovni ili privatni, a mi skupimo glave i pokušavamo riješiti ga. Više je to na socijalnoj razni nego organizirano rješavanje problema. Ali treba znati da je inteligencija samo potencijal i da nisu svi sposobni, primjerice razgovarati o makroekonomiji. Dakle, inteligencija nije presudna da se problem riješio – pojašnjava Lubura.
Kaže da za sad testovi nisu otkrili regionalne razlike u našoj inteligenciji, osim da se Dalmatinci slabo odazivaju ljeti kad je vruće.
- Zato ove godine testiranje imamo ujesen – smije se Lubura. Osim neformalnih druženja, Mensa ima i godišnje okupljanje članova koje nazivaju GOM, što je skraćeno od gomilanje.
- Ali radimo na tome da uskoro naći članovi ponude nešto javnosti, odnosno da počnemo davati mišljenje o važnim društvenim temama. Primjerice, da se napravi anketa među članovima o tome što misle o inicijativi '67 je previše', a onda da javnosti predočimo mišljenje najinteligentnijih ljudi u društvu – najavljuje Lubura.