Najbolje je jesti kada je prethodno obrok već djelomično probavljen, odnosno sigurno se ne nalazi u želucu, i već je krenuo na put kroz tanko crijevo - minimalno 1,5 do 3 sata ovisno o hrani, savjetuje mr. sc. Irena Švenda, mag. nutricionizma, iz Adhara centra za nutricionizam i ayurvenduru.
Broj obroka ovisi o pojedincu, njegovim genetskim predispozicijama, zdravstvenom stanju organizma i fizičkim aktivnostima kojima se bavi.
- Možemo reći da taj odgovor varira od minimalno dva do maksimalno šest obroka. Ako se držimo pravila 5 obroka dnevno, tada za zdrav organizam znači da su ta dva manja obroka većinom voćni međuobroci, a preostala tri su lagana kako bi organizam uspio djelomično razgraditi hranu od prethodnog obroka - objašnjava nutricionistica.
Kod većine ljudi broj obroka ovisi o rasporedu na poslu, ali nutricionistica Švenda savjetuje da bi radi vlastitog zdravlja trebali taj raspored prilagođavati vlastitim tjelesnim i zdravstvenim mogućnostima.
- Primjer je osoba koja preskače doručak, pije kavu natašte, naravno uz računalo, te jede glavni obrok tek oko 15 sati. Ona ima velike predispozicije da razvije probleme sa želucem i crijevima, a posljedično i ostale kronične bolesti kojima je sklona. Ako se radi 12 sati tada se prvi ili zadnji obrok jede kod kuće, a dva glavna obroka na poslu, te uz rad pojedemo npr. voće, ili popijemo fezir, gricnemo kvalitetan keks, što se sve smatra zdravim obrokom - kaže.
Prehrana ovisi o metabolizmu, stanju probavnog sustava i zdravstvenom stanju uz sve prethodno navedeno.
- Ljudi koji od jutra osjećaju oštru glad svakako trebaju doručkovati i na vrijeme imati tri glavna obroka. S druge strane, ljudi koji ne osjećaju glad u jutro, ne trebaju jesti pravi doručak, već samo popiti topli čaj, sok ili neku voćku, što se sve određuje individualno s obzirom na gore navedene parametre - zaključuje nutricionistica Švenda.