Ostatak kalcija uglavnom se može pronaći u mišićima. Dugotrajni manjak kalcija može dovesti do razvoja rahitisa i otežanog zgrušavanja krvi, a moguća posljedica je i nastanak osteoporoze. 

Iako određeno povrće,  orašasti plodovi  i sjemenke sadrže značajne količine kalcija (poput algi, kelja, špinata, brokule, lješnjaka, badema ili sezama), najboljim izvorom ipak se smatraju mlijeko i mliječni proizvodi. Čaša mlijeka tako osigurava prosječno 300 miligrama kalcija, a čaša jogurta čak i više, prosječno oko 450 miligrama. S druge strane, ista količina brokule sadrži 180 miligrama, a kelja samo 55 miligrama kalcija. Preporučeni dnevni unos (RDA)  kalcija za odrasle iznosi 1000 miligrama dnevno, a za djecu i trudnice 1300 miligrama.

Za apsorpciju kalcija u organizmu neophodan je vitamin D, jedan od vitamina koji su topivi samo u masnoćama. Istraživanje koje je nedavno objavljeno u SAD-u, a provedeno je na tamošnjem Sveučilištu Tufts, pokazalo je da apsorpciju vitamina D poboljšavaju nezasićene masne kiseline iz biljnih ulja. Stoga se najboljom prehranom za snažne kosti smatra ona koja je bogata nezasićenim masnim kiselinama, vitaminom D i kalcijem. 

Iako zvuči komplicirano, do takve je prehrane zapravo vrlo lako doći: Zvijezdin margarin Margo s jogurtom i kalcijem namirnica je koja u jednom obroku ispunjava sva tri uvjeta. Smanjene ukupne masnoće, s dominantnim udjelom nezasićenih masnih kiselina, obogaćen vitaminima A, D i E, ovaj Margo, kao ni ostali Zvijezdini margarini, uopće nema kolesterola, ali osigurava 120 miligrama kalcija na 100 grama proizvoda. Kao osnova za sendvič ili kao samostalni namaz, Margo s jogurtom i kalcijem u trenutku se pretvara u brz, jednostavan i hranjiv obrok za svako doba dana.