Vrhnje je prvo na listi sastojaka na deklaracijama šlagova u pjeni. Što je više vrhnja, okus i tekstura su gušći i kremastiji. Vrhnje je bogato zasićenim masnim kiselinama, koje u prekomjernim količinama mogu štetiti zdravlju srca i krvnih žila.
Neka istraživanja pokazuju kako su zasićene masne kiseline iz mliječne masti manje štetne od onih iz mesa ili biljnih masti poput palmine, kakve su u šlagu u prahu.
Obje vrste šlaga sadrže šećer u obliku stolnog, saharoze, glukoznog sirupa, invertnog šećera ili dekstroze. Oni brzo podižu razinu šećera u krvi i mogu pridonijeti razvoju šećerne bolesti unose li se u prekomjernim količinama, a to znači do osam čajnih žličica ili 35 grama.
Više je šećera u šlagu u prahu nego u pjeni. Ipak, šlag u prahu je koncentriraniji proizvod zato što ga treba razrijediti vodom ili mlijekom. Kako u njima nema vrhnja, šlagovi u prahu sadrže mlijeko u prahu te mliječne bjelančevine.
Obje vrste šlaga sadrže emulgatore, koji povezuju vodu i masti, a većinom se smatraju bezopasnima za zdravlje. Tu su i zgušnjivači, uglavnom karagenan te brašno sjemenki rogača ili guar guma. Bezopasni su, no u prekomjernim količinama mogu djelovati laksativno. Od aditiva, neki šlagovi sadrže fosfate.
Oni ometaju metabolizam kalcija, ključnog minerala u kostima, pa u prekomjernim količinama mogu štetno djelovati. Za bolji okus u šlagovima su arome vanilije, a oni u pjeni sadrže bezobasni potisni plin dušikov oksid, koji koriste i u zubarskim ordinacijama.