Briga o očuvanosti okoliša znači i brigu o zaštiti šuma što je više moguće. Jedna kineska poslovica savršeno je to dočarala, a glasi: 'Kad je najbolje vrijeme za sadnju stabla? Prije dvadeset godina. A koje je drugo najbolje vrijeme? Danas'.
POGLEDAJTE VIDEO:
Prirodu čine stabla, koja su često zapostavljena jer se šume krče nevjerojatnom brzinom, pa nije moguće toliko brzo nadoknaditi njihov nestanak sadnjom novih drveća. Autor i novinar Jim Robbins zato je napisao knjigu 'The Man Who Planted Trees: A Story of Lost Groves, the Science of Trees, and a Plan to Save the Planet' kako bi ljude upozorio na važnost sadnje drveća, ali i njihove važnosti za okoliš.
Kao novinar The New York Timesa radio je priču o Davidu Milarchu, čovjeku koji je imao viziju o tome da posadi drveće i spasi Zemlju od pretjerane zagađenosti. To je želio učiniti na takav način da klonira najveća stabla zabilježena u povijesti.
- Iako su stručnjaci i znanstvenici Milarchu govorili da je to nemoguće, on nije odustajao od svog nauma. A na kraju je i uspio iako mu je trebalo dvadeset godina - priča Robbins i dodaje da je Milarchov tim uspješno klonirao neka od najstarijih stabala na svijetu.
Među njima su i obalna sekvoja te golemi mamutovac. Uzgajali su i sadnice najstarijeg stabla na svijetu, bora Metuzalema. Milarch se odlučio na kloniranje tih stabala jer su ona preživjela tisućljeća i bila su najotpornija na klimatske promjene.
Također, autoru je nevjerojatno otkriće da se stablo može lako identificirati s čovjekom jer ono isto tako umire, ali i komunicira s drugim stablima, a jedna od njihovih najvećih dobrobiti za planet je to što filtriraju vodu i zrak te tako podržavaju život na Zemlji. Poprilično je jasno da su, kako se planet mijenja a zagađenost povećava, drveće i šume neophodni za osiguravanje Zemljina opstanka.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: