Postoji zabrinjavajuća korelacija između promjena u okolišu i neurološkog zdravlja, odnosno zdravlja mozga, napisali su istraživači s University College London u časopisu The Lancet Neurology, nakon pregleda stotina studija u razdoblju od više od pola stoljeća, prenosi Independent.
POGLEDAJTE VIDEO: Alarmantne posljedice globalnog zatopljenja
Analizirali su utjecaj ekstremnih vremenskih prilika na 19 stanja živčanog sustava, uključujući moždani udar, Alzheimerovu bolest, meningitis, epilepsiju i multiplu sklerozu. Također, promatrali su ozbiljne uobičajene psihijatrijske poremećaje kao što su anksioznost, depresija i shizofrenija te pronašli 'jasne dokaze o utjecaju klime na neka stanja mozga, posebno moždani udar i infekcije živčanog sustava'.
- Klimatske varijacije za koje se pokazalo da utječu na bolesti mozga uključivale su ekstremne temperature, i niske i visoke, te veće temperaturne varijacije tijekom dana, osobito kada su te mjere bile sezonski neuobičajene, rekao je profesor Sanjay Sisodiya, direktor genomike u Društvu za epilepsiju Sveučilišta College London. Dodao je da bi poseban utjecaj mogle imati noćne temperature, jer toplije noći mogu poremetiti san.
- Poznato je da loš san pogoršava brojna moždana stanja - rekao je dr. Sisodiya.
Kako toplinski valovi postaju sve češći i duži, milijarde ljudi diljem svijeta spavaju na temperaturama višima od normalnih. Istraživači su zabilježili porast bolničkih prijema, invaliditeta ili smrtnosti od moždanog udara pri višim temperaturama okoline ili toplinskim valovima. Ukratko, proučavanje i razumijevanje kako ekstremne vrućine utječu na naše zdravlje postalo je hitno, jer rastuće temperature ruše rekorde diljem svijeta.
U posljednjih nekoliko tjedana Aziju su zahvatili toplinski valovi koje znanstvenici sada pripisuju klimatskoj krizi. Ovogodišnji travanj je najtopliji od kad se bilježe temperature. Studija je pokazala da je 2023. bila najtoplija godina ikada, a prošlo ljeto bilo je najtoplije u 2000 godina.
Istraživači su otkrili da su ljudi s demencijom izloženi većem riziku od ekstremnih temperatura, i vrućih i hladnih, budući da kognitivno oštećenje može ograničiti njihovu sposobnost prilagodbe ponašanja promjenama u okolišu.
- Smanjena svijest o riziku kombinirana je sa smanjenom sposobnošću traženja pomoći ili ublažavanja potencijalne štete, kao što je posezanje za većim količinama vode, ili prilagođavanje odjeće. Ovu osjetljivost pojačavaju slabost, multimorbiditet i psihotropni lijekovi – pojasnio je dr. Sisodiya.
Istraživači su upozorili da veće temperaturne razlike i toplinski valovi mogu dovesti do povećanja broja prijema u bolnicu i smrti povezanih s demencijom. Također, kažu da klimatske promjene mogu otežati stvari ljudima s postojećom tjeskobom i sličnim stanjima. To može otežati suočavanje s učincima klimatske krize i promjenama koje moramo napraviti da bismo ostali zdravi.