Zabranjena kemikalija dietil heksil ftalat ( DEHP) koja se do 2015. koristila u proizvodnji igračaka, odjeće, ambalaže hrane i kozmetike, po mišljenju znanstvenika sa Harvard University in Boston, Massachusetts, može dovesti do problema s plodnošću.
Znanstvenici naime strahuju da je, premda ga u proizvodima nema već nekoliko godina, dietil heksil ftalat koji inače plastiku čini podatnom, još uvijek prisutan u recikliranom PVC-u i da oštećuje ljudski DNK.
Dosadašnje studije tvrde da DEHP može i muškarcima i ženama smanjiti plodnost, ali znanstvenici priznaju kako još ne znaju na koji točno način - no ova je studija, koja je rađena na crvima, otkrila da DEHP povećava rizik od pucanja niti DNA, i to baš u trenutku kad tijelo pokušava napraviti spermu ili jajašce.
Kemikalija je također dovela i do oštećenja kromosoma, što je zatim uzrokovalo genetske probleme koji su zaustavili pravilno razvijanje sperme i jajašaca, pa je tako embrijima onemogućen normalan razvoj.
Znanstvenici koji nisu bili uključeni u ovo istraživanje kažu kako ipak nema dokaza da bi se isti problemi dogodili i kod ljudi, a tako sugeriraju i neka starija istraživanja.
DEHP se inače koristio u proizvodnji automobila i proizvodnji paketa hrane, kao i za medicinske uređaje i električne kablove. Budući da je klasificiran kao "reproduktivni otrov" - što znači i da može smanjiti plodnost - Europskim je zakonom ukinut 2015. godine, no neke su se zemlje članice izborile su se koristi i dalje u proizvodnji recikliranog PVC-a.
U svojoj su studiji autori radili eksperimente kako bi vidjeli kako kemikalija utječe na vrstu crva Caenorhabditis elegans (C. elegans). Koristili su količine DEHP-a za koje su rekli da su "unutar raspona onoga što ljudi koriste", a premda su crvi sitni i narastu samo do oko 1 mm, njihovi su geni vrlo slični ljudskima pa su korisni za DNA istraživanja.
Studija je utvrdila da je kod crva koji su bili izloženi DEHP-u porasla vjerojatnost da će im se DNA 'razbiti' i smanjila vjerojatnost da će se sama moći popraviti.
- DEHP utječe na kromosome dijelom tako što mijenja kromatin (genetski materijal) tijekom proizvodnje jajašaca i sperme - rekla je voditeljica ovog istraživanja dr. Mónica Colaiácovo, koja smatra i kako ova studija dodatno naglašava važnost pronalaska alternativa za zamjenu DEHP-a.
Dr. Oliver Jones sa sveučilišta RMIT u Melbourneu koji nije bio uključen u studiju tvrdi da se rad njegovih kolega iz Bostona može promatrati samo kroz utjecaj kemikalije na crve, na kojima su ispitivanja i napravljena, te da se ljudski DNA u istim uvjetima ne bi zbog kemikalije isto ponašao.
- Iako je crv Caenorhabditis elegans izuzetno koristan za biološka istraživanja, on nije 'mini čovjek' i ne bi ga se trebalo tako ni promatrati - rekao je Jones.
ŠTO JE REPRODUKTIVNA TOKSIČNOST?
Reproduktivna toksičnost je toksičnost za koju je poznato da ima štetan učinak na nečiji reproduktivni sustav, a taj štetni učinak može biti uzrokovan oštećenjem nečijih reproduktivnih organa, genitalija, sperme ili jajašca, razbijanjem hormona ili oštećenjem DNA.
Ako se vidi da neka kemijska tvar čini nekoga neplodnim ili mu oštećuje gene koji se prenose na dijete, ta je kemikalija reproduktivno toksična.
Dobro poznate toksične kemikalije uključuju uglavnom olovo - koje može oštetiti mozak i živčani sustav fetusa, a kod ne trudnica može uzrokovati neredoviti menstrualni ciklus ili dovesti do rane menopauze. Tako se npr. za kemikaliju bisfenol A (BPA), koja se široko koristi u izradi plastičnih boca, koji također navodno luči hormone i potencijalno smanjuje plodnost muškaraca, piše Daily Mail.
POGLEDAJTE NAJNOVIJU EPIZODU VIDEO SERIJALA 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: