U Hrvatskoj je 2015. godine od raka umrlo 14.012 ljudi, od toga 8.030 muškaraca i 5.982 žena. To su zadnji službeni podaci Registra za rak u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ). Porazna je i činjenica da se Hrvatska našla među deset zemalja s najviše umrlih od raka na 100.000 stanovnika u 2016. godini u svijetu. Istraživanjem Sveučilišta Washington je obuhvaćeno 195 država, a rezultati su objavljeni u časopisu JAMA Oncology yesterday.
- Rak je značajan javnozdravstveni problem stanovništva Hrvatske. Drugi je najvažniji uzrok smrti iza bolesti srca i krvnih žila, pa je vrlo važno raspolagati odgovarajućim podacima koji će pomoći u izradi strategije za prevenciju i odgovarajuću onkološku službu i zaštitu, kao i u izradi Nacionalne strategije za borbu protiv raka. Ukupan broj novodijagnosticiranih zloćudnih bolesti u 2015. godini (šifre C00-C97 MKB, bez raka kože - šifra C44) bio je 22.503 i to 11.969 muškaraca i 10.534 žene - stoji u biltenu HZJZ-a Incidencija raka u Hrvatskoj objavljenom ove godine, ali sa zadnjim dostupnim podacima iz 2015. godine.
Glavni i odgovorni urednik spomenutog biltena je dr. sc. Mario Šekerija, dr. med.
Najčešće vrste raka kod muškaraca i žena u Hrvatskoj
U HZJZ-u su izradili ilustraciju koja pokazuje koje vrste raka su najčešće kod muškaraca, a koje kod žena:
Muškarce najčešće pogađa rak pluća, potom rak debelog crijeva, dok je na trećemu mjestu po učestalosti u muškaraca rak prostate. Kod žena je situacija nešto drugačija. Najviše ih pogađa rak dojke.
- Zadnji podaci Registra za rak govore o 2644 novodijagnosticirane žene. Na drugome mjestu kod žena je rak debelog crijeva s 1243 novooboljele godišnje, dok je na trećemu mjestu rak pluća. Svake godine od raka pluća u Hrvatskoj oboli gotovo 800 žena - govori dr. sc. Mario Šekerija, voditelj odjela za maligne bolesti HZJZ-a dodajući da je ukupno gledajući, kad su zloćudne bolesti u pitanju, najčešća dijagnoza raka debelog crijeva.
U porastu je i incidencija raka dojke u žena, a zabrinjava još prisutan porast incidencije raka debelog crijeva kod muškaraca. S druge strane, incidencija raka želuca, nekad jednog od najčešćih sijela raka, u stalnom je padu u oba spola.
- Zanimljivo je da se učestalost raka želuca počela smanjivati s pojavom hladnjaka i zamrzivača. Naime, nekad su ljudi svježe meso morali ili odmah upotrijebiti ili ga soliti i dimiti kako bi ga u tom obliku mogli i kasnije konzumirati. Poznato je da ti procesi oslobađaju spojeve koji za ljude nisu najzdraviji. Podaci kojima raspolažemo potvrđuju da je rak želuca učestaliji u kontinentalnoj Hrvatskoj nego na jugu zemlje, a pretpostavka je da na kontinentu ljudi i danas više konzumiraju suhomesnate proizvode nego na jugu zemlje - objašnjava Šekerija.
Kad je smrtnost u pitanju, dodaje, ona ovisi o tri faktora: koliko ima novih slučajeva raka, u kojem je stadiju maligna bolest otkrivena i na koji se način ona liječi. Stručnjaci govore da na pojavu raka uvelike utječe način življenja, okolina u kojoj oboljeli žive, prehrana i genetika.
- Kod gotovo svih vrsta raka dob je najvažniji rizični faktor, odnosno sa starenjem se povećava vjerojatnost obolijevanja. Osim dobi, ljudi koji su preboljeli karcinom i prošli kroz terapiju zračenjem pod povećanim su rizikom od obolijevanja kako od već preboljene vrste karcinoma, tako i od drugih vrsta karcinoma - govori Šekerija.
Najvažniji rizični čimbenik povezan s nastankom zloćudnih bolesti je pušenje, nastavlja Šekerija, i to najvećim dijelom zbog iznimno snažne uzročno-posljedične povezanosti s rakom pluća. No pušenje je povezano i s povišenim rizikom od nastanka raka debelog crijeva, raka grkljana, usta, grla, jednjaka, bubrega, jetre, želuca, gušterače i vrata maternice.
Učestalost oboljelih od raka po županijama
ZA MUŠKARCE - na 100.000 stanovnika
Uspoređujući Hrvatsku s drugim europskim zemljama, samo Mađarska ima više stope smrtnosti od raka u odnosu na nas.
- Promatrajući stope učestalosti pojave raka prema županijama i spolu, zloćudne bolesti kod muškaraca najučestalije su u Varaždinskoj, Brodsko-posavskoj i Međimurskoj županiji, dok su najniže stope zabilježene u Šibensko-kninskoj, Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji. Najviše stope kod žena bilježimo u Gradu Zagrebu, Dubrovačko-neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji, a najniže u Ličko-senjskoj, Krapinsko-zagorskoj i Osječko-baranjskoj županiji - kaže Šekerija.
Dodaje kako je u zadnjih nekoliko godina incidencija raka pluća u muškaraca u blagom padu, dok kod žena nažalost raste, i to gotovo tri posto godišnje.
- Omjeri su se promijenili kod raka pluća, pa je u Hrvatskoj incidencija u blagom padu kad je riječ o muškarcima, dok je istodobno sve više žena s rakom pluća. Razlog je jednim dijelom i u tome što se u proteklim desetljećima promijenio udio muškaraca i žena koje puše, a stope incidencije raka pluća prate promjene u navikama pušenja s odmakom od dvadeset do trideset godina - govori Mario Šekerija.
No nije problem samo u pušačima, nego i u pasivnim pušačima, a taj se problem vrlo često zanemaruje. Najviše oboljelih muškaraca od raka pluća ima u Brodsko-posavskoj, a nakon toga u Sisačko-moslavačkoj županiji. Mnogo su puta stanovnici tih županija apelirali da ih se spasi od onečišćenja koje u Sisku i okolici stvara naftna industrija, a u Slavonskom Brodu rafinerija u Bosanskom Brodu, s druge strane granice.
Međutim, kod žena u te dvije županije nisu pri vrhu učestalosti, što upućuje na važnost drugih čimbenika, prvenstveno pušenja kao uzroka raka pluća.
Preventivni pregledi su važni!
Kad je rak debelog crijeva u pitanju, on je svakako povezan i s pretilošću, manjkom tjelesne aktivnosti, alkoholom, postojanjem upalnih bolesti probavnog sustava (Crohnova bolest, ulcerozni kolitis) te pozitivnom obiteljskom anamnezom.
- I rak dojke povezan je s pretilošću, ali i s alkoholom, pozitivnom obiteljskom anamnezom (+BRCA), ranijom dobi prve menstruacije i kasnijem nastupu menopauze te hormonskom nadomjesnom terapijom, dok je rak tijela maternice povezan s pretilošću, manjkom tjelesne aktivnosti, većim brojem ovulacija tijekom generativnog razdoblja i hormonskom nadomjesnom terapijom - objašnjava Šekerija i dodaje kako obolijevanje od zloćudnih bolesti iznimno rijetko ovisi samo o genetskoj podlozi, okolini ili samo o načinu življenja.
Procjenjuje se da se četiri od deset slučajeva raka mogu prevenirati. S obzirom na to da se veći dio zloćudnih bolesti razvija slučajnim mutacijama gena na koje se ne može utjecati, čak i kad ljudi imaju zdrave stilove života, važno je znati prepoznati simptome koji mogu upućivati na potrebu liječničkog pregleda, kao i odazivati se na redovite preventivne preglede u sklopu Nacionalnih programa ranog otkrivanja raka.
Registar za rak Hrvatske osnovan je 1959. godine. Najprije su se prikupljali samo podaci o umrlima, a od 1962. godine obrađuju se podaci o novooboljelima od raka. Počevši od 1968. godine podaci se obrađuju elektronički.