U Hrvatskoj: Zdravlje 'tek' na drugom mjestu
Siguran posao i zadovoljstvo ekonomskom situacijom stavlja brigu o zdravlju na prvo mjesto, a Hrvati su se izjasnili kako im je zdravlje na visokom drugom mjestu. Najvažnija im je ipak trenutno briga o sigurnosti posla, otkriva globalno on-line istraživanje agencije Nielsen s kraja 2017. godine, na uzorku od 30.000 ispitanika i 500 ispitanika u Hrvatskoj. Hrvatska se u prosjeku kreće s ostalim zemljama okruženja ali i cijelom Europom jer je svim ispitanicima zdravlje zauzelo jedno od prva tri mjesta po važnosti.
- U Hrvatskoj je prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije očekivana životna dob za žene 80 godina, a za muškarce 74 godine, stoga su nam kvaliteta života, vitalnost i zdravlje vrlo važni. Moje mišljenje je kako naši sugrađani počinju intenzivnije razmišljati o zdravlju tek kad se na neki način suoče s posljedicama ne kvalitetnog načina življenja, a on uključuje više faktora od same prehrane, pa sve do tjelesne aktivnosti koju bih istaknula kao jednu od važnijih - objašnjava nam Koraljka Novina Brkić, nutricionistica prehrambene kompanije Nestlé.
U skoroj budućnosti čeka nas proizvodnja hrane s manje šećera i soli...
Ako se pitate što po pitanju zaštite svojeg zdravlja možete učiniti, odgovor je vrlo jednostavan - pripaziti na prehranu i napraviti sitne korekcije. Svakako bi trebalo reducirati previše slanu, slatku i masnu hrana koja se svakodnevno nalazi na našim tanjurima. Okus hrane svima jako bitan, a čini se kao prehrambena industrija ovdje ima značajnu ulogu u stvaranju navika u prehrani potrošača pa je zbog toga važno da se već pri proizvodnji hrane obrati posebna pozornost na smanjenje udjela šećera, soli, zasićenih masti i ukupnog broja kalorija u proizvodima, sol i aditive, te da se poveća količina poželjnih namirnica poput vlakana, voća i povrća, vitamina i minerala. U cijelom tom procesu potrebna je i šira podrška kompanija, zdravstvenih institucija i javnosti.
Kako izbaciti nepoželjne dodatke iz svog jelovnika:
Neupitna je činjenica kako se potrošačke navike mijenjaju iz dana u dan, a ljudi sve više paze što unose u svoje tijelo. Ako ju je uopće moguće tako nazvati, prehrana postaje jedan od preventivnih medicinskih tretmana. Sve više raste potrošnja organske hrane, a u potpunosti se izbacuju sastojci koji primjerice pojačavaju okusu poput natrij glutaminata, a okus naglašavaju povrćem i prirodnim začinskim biljem.
1. Sol zamijenite češnjakom ili čilijem
Definitivno jedemo preslanu hranu, a sol nam je neophodna u tri puta manjoj količini od one koju trenutno u prosjeku unosi stanovnik Hrvatske (pet grama soli u odnosu na 14 grama soli). Kontinuirani preveliki unos soli dovodi do povišenog krvnog tlaka, što ima posljedice na cjelokupni kardiovaskularni sustav i srce. Jače slana hrana nije nam urođena, a da bi se naviknuli na manje slane okuse potrebno nam je oko tri do šest tjedana, objašnjava nutricionistica kompanije Nestlé Koraljka Novina Brkić.
- 44 posto ljudi misli da su gotovi proizvodi nezdravi
Sol se može mijenjati manje ili više "oštrim" začinima poput čilija, češnjaka, đumbira ili blažih začinskih biljaka, najbolje mediteranskih (origano, bosiljak, vlasac...).
- 56 posto majki osjeća krivnju kad djeci daju umjetnu hranu
2. Manje začinjene hrane (ako imate osjetljiv želudac) uz ružmarin, bosiljak i origano
Kada je riječ o jako začinjenoj prehrani (ako se pod tim pojmom misli na hranu s dodatkom ljutih, intenzivnih začina ili mediteranskih biljaka), ona sama po sebi nije loša, naprotiv svaki od tih začina donosi i vrlo korisne fitonutrijente. Začini su poželjni jer tada nemamo potrebu za velikim količinama soli. Situacija je drugačija kod ljudi s osjetljivim želucem. Njima je opcija disciplinirati se i u prehranu uključiti blage začine: ružmarin, origano, peršin, celer, lavandu, pa tada te biljke mogu djelovati i poput blage fitoterapije, objašnjava nam nutricionistica Novina Brkić.
3. Masnoće kontrolirajte uz raznovrsna ulja i više salate
Kada je pak riječ o masnoj hrani, nastavlja nutricinistica, potrebno je uspostaviti ravnotežu, raznolikost, i najvažnije umjerenost.
- Masnoće su potrebne našem organizmu, ali je zato potrebno birati kvalitetne masnoće poput maslinovog ulja, ulja bundeve, a danas su veliki trend i konopljino, laneno ulje, kao i ulja orašastih plodova. Svinjska mast da, ali povremeno i u malim količinama. Na kraju, uvođenjem većih količina povrća u prehranu, posebno lisnatog povrća, od raznih salata, špinata, kelja, kupusa i blitve, lako možemo izbalansirati naš način prehrane, a istovremeno možemo pomoću korisnih vlakana djelomično smanjiti apsorpciju masnoća iz hrane - kaže naša sugovornica Koraljka Novina Brkić.
4. Šećera baš koliko treba treba - pazeći na glikemijski indeks voća
Kad je riječ o šećeru, moramo znati da je on našem ogranizmu neophodan, ali prvenstveno iz prirodnih izvora, poput namirnica bogatih ugljikohidratima - to su žitarice (i proizvodi na bazi žitarica), te voće i povrće.
- Pretjeran unos šećera s razlogom se povezuje sa svim nezaraznim bolestima - od dijabetesa tipa 2 do kardiovaskularnih bolesti i debljine. Zato je pažnja usmjerena na važnost kontrole unosa šećera u našoj prehrani. SZO je preporučila da ukupan unos šećera ne bude viši od pet posto ukupnog energetskog unosa što kod prosječnog čovjeka iznosi 25 g na unos od 2000 kcal dnevno. Za lakšu predodžbu, 25 g je 5 malih čajnih žličica šećera ili 5 vrećica šećera koje dobijemo uz kavu - objašnjava nutricionistica Novina Brkić. Tu količinu, dodaje, možemo unijeti i putem hrane uz uzimanje već spomenutih vrsta namirnica, ali i pazeći na glikemijski indeks hrane (GI).
- Kao i sa soli, na slatki se okus navikavamo i potrebno nam je neko vrijeme kako bi se riješili navike prevelikog unosa šećera.
Kad pričamo o šećeru nikako ne smijemo zanemariti i informaciju o glikemijskom indeksu. Hrana koja ima niži glikemijski indeks uzrokuje mali porast glukoze u krvi. Poznavanje koja hrana ima koji GI može nam pomoći u kontroli razine glukoze u krvi, što je dobra strategija prevencije bolesti srca, povišene razine kolesterola, inzulinske rezistencije i dijabetesa tipa 2, te debljine. Posebna se ta vrsta prehrane pokazala učinkovitom kod dijabetičara - objašnjava nam nutricionistica iz kompanije Nestlé.
Dobar je savjet, dodaje, što postaje i sve češća praksa, da se preko tjedna u potpunosti odreknemo slatkiša i šećera, dok ćemo si za vikende ipak dozvoliti umjerenu količinu slatkiša bilo koje vrste. Naravno ovo pravilo može poslužiti za osobe dobrog zdravstvenog statusa i odgovarajuće tjelesne mase. Ljudi koji imaju zdravstvene probleme ili su na nekoj vrsti posebne prehrane trebaju slijediti savjete svog liječnika ili nutricionista - izbjegavanje šećera i uvođenja blagih okusa - žitarica i voća.
- 55 posto važno im je da hrana ima prirodne sastojke
Što je to zapravo šećer?
Prvo razjasnimo sam pojam šećer. Znanstvenicima je to jako širok pojam i obuhvaća sve vrste šećera koje nalazimo u prirodi, dok je široj javnosti jednak bijelom konzumnom šećeru koji je po sastavu saharoza. Saharoza se u organizmu razgrađuje na glukozu i fruktozu. Glukoza je potrebna mišićima i mozgu za njihov rad. Mozak bez glukoze ne funkcionira. Ukoliko unosimo adekvatne količine šećera kroz raznoliku i uravnoteženu prehranu nije nam potreban dodatni šećer. Poznato je da su najbolji prirodni izvor šećera namirnice bogate ugljikohidratima: žitarice (i proizvodi na bazi žitarica), voće i povrće.
Što ćemo jesti u budućnosti?
Tri su velika smjera koja utječu na ono što ćemo jesti u budućnosti - sve veće razumijevanje veze između hrane i genetike, veća povezanost medicine i hrane u smislu prevencije, koja vodi prema personaliziranoj prehrani, te inovacije u tehnologijama proizvodnje, ali i sastojcima kao što su zamjene za sol i šećer. Nestlé na svim ovim spomenutim područjima ima itekako što reći, jer smo oduvijek bili pioniri na području prehrane, nutricionizma i tehnologije, kaže nutricionistica Koraljka Novina Brkić koja se bavi istraživanjem prehrambenih navika potrošača, inovacijama u asortimanu, te povezanosti prehrane i zdravlja. Nestlé ima najveću znanstveno-istračivačku mrežu u prehrambenoj industriji, a ekspertize o hrani namjerava provoditi i dalje te stvarati proizvode koji odgovaraju na želje i potrebe potrošača, a sve kako bi doprinosio da ljudi budu zdraviji i sretniji. Osim unapređenja proizvoda Nestlé doprinosi i razvoju lokalne zajednice kroz suradnje sa stručnom zajednicom, partnerima, a sve kako bi educirao potrošače o pravilnoj prehrani.
Mikrolokacije za uzgoj hrane: Lički krumpir, zadarska amarena...
Stručnjaci daju prednost lokalno uzgojenoj hrani, a i sve je veća popularnost hrane iz pojedinih mikrolokacija poput ličkog krumpira, zagrebačkih trešanja, zadarske amarene, varaždinskog zelja. Razlog je tome što se misli kako smo i genetski spremni za hranu iz okoliša iz kojeg potječemo. Naravno, to ne znači kako će nam egzotično voće ili povrće štetiti, a najbolji primjer tome su banane koje se vrlo rano uvode u prehranu djece u vrijeme dohrane i odlično su se udomaćile u svakodnevnoj prehrani.
Podrijetlo: Skeniraj i doznaj
Potrošače danas jako zanima porijeklo namirnica, pa današnja tehnologija, proizvođači i veliki trgovački lanci rade velike projekte upravo na tom području, a on se sastoji od toga da pomoću mobitela skenirate kod na namirnici koju želite kupiti i prikaže vam se vrlo kratak film o porijeklu, primjerice ribe od ribara ili uzgajivača do samog mjesta kupnje. Ova aplikacija omogućuje i kontrolu svježine proizvoda.
Tehnologija pridonosi kvaliteti hrane
Prehrambena tehnologija i procesi prerade hrane svojim stalnim napretkom dovode do rješenja koja nam omogućuju bolje očuvanje sastojaka ili cijele namirnice kako bi i industrijski prerađena hrana bila što kvalitetnija. Najbolji primjeri toga su procesi sušenja povrća koji se danas razlikuju od onih prije 15 godina i gdje se u posebnim uvjetima sušenja za svaku namirnicu nastoji očuvati njena nutritivna odnosno hranjiva vrijednost. Isti je veliki proces napretka doživjela i tehnologija smrzavanja povrća i voća. Što se skladištenja tiče, također se ide na optimalne uvjete i najvažnije je da tijekom cijelog lanca opskrbe, od proizvodnje do police, uvjeti budu odgovarajući, naglašava nam Koraljka Novina Brkić. Sve to već imaju u visokotehnološki opremljenoj Nestlé tvornici u Surčninu koja je dio Nestlé obitelji od 2011., a koja visokokvalitetnim proizvodima trenutno oprkrbljuje 22 milijuna ljudi iz regije Adriatic, ima i izvoz na tržišta Austrije, Njemačke, u Baltičke zemlje.
Jednostavni sastojci - iz kuhinjskog ormarića
Trend smanjenja nezdravih namirnica, soli, šećera i zasićenih masti jedna od javnih obaveza kompanije Nestlé koja do 2020. godine cjelokupan kulinarski asortiman planira uskladiti s konceptom "Jednostavno dobro", koji podrazumijeva da proizvodi sadrže samo jednostavne sastojke koje potrošači prepoznaju i vole, poput onih koje mogu pronaći u svom kuhinjskom ormariću. Kompanija je do sada prilagodila 80 posto kulinarskog asortimana dostupnog u regiji i pritom se obvezala da će u sljedeće dvije godine MAGGI biti bez umjetnih boja i s manje soli, ali s povećanim udjelom cjelovitih žitarica, povrća, mahunarki i sjemenki. Na taj način želimo pružiti inspiraciju potrošačima za ukusnija i zdravija jela, kaže nutricionistica Koraljka Novina Brkić.
Novi proizvodi asortimana - zdraviji i ukusniji uz koncept "Jednostavno dobro"
Svoj kulinarski asortiman Nestle je obogatio je novim THOMY umacima u kojima je zadržan prepoznatljiv okus dodatno oplemenjen s tri nova okusa - kiselim krastavcima, češnjakom i čilijem i koji će svaki vaš obrok učiniti drugačijim. THOMY umaci mogu se bezbrižno ponijeti na obiteljski piknik te se s njima mogu napraviti ukusni sendviči, jer se umaci mogu držati na temperaturi i do 25 stupnjeva.
Ljubitelje juha MAGGI razveselit će dva nova proizvoda - Pileća juha s tjesteninom i okruglicama s mesom, te Povrtna juha s okruglicama od grisa, pšeničnim mekinjama i špinatom. Nove juhe dobar su izbor za balansiran i hranjiv obrok s jednostavnim sastojcima kao što su špinat, kupus, krumpir, rajčica, ljubičasti luk, grašak, mrkva, peršin, paprika, i jedinstveni sastojci kao što su mekinje, proso i slanutak. MAGGI Pileća juha s tjesteninom i okruglicama s mesom predstavlja izvor proteina, sadrži 5 vrsta začina (peršun, kurkuma, vlasac, mljeveni crni papar, češnjak) i tjesteninu u 3 boje, dok MAGGI Povrtna juha s okruglicama od griza, mekinjama i špinatom, pored izvora proteina, predstavlja i izvor vlakana i sadrži čak 28 posto povrća.