Znanstvenici sa Sveučilišta u Glasgowu u Škotskoj su mjerili snagu stiska šake kod više od pola milijuna ljudi tijekom tri godine. Usporedili su to sa njihovim zdravstvenim stanjem koje se eventualno mijenjalo tijekom vremena. Zaključili su kako je rizik od preuranjene smrti veći kod ljudi čiji stisak je slabiji.
Inače, desetljećima se ova metoda koristi za mjerenje zdravlja i snage kod starijih ljudi, prenosi Daily Mail.
- Snaga stiska lako je mjerljiva i može biti korisna u predviđanju budućih bolesti. Snaga tog stiska pokazala je veću povezanost s kardiovaskularnim bolestima nego krvni tlak i tjelesna aktivnost, što nas je pomalo iznenadilo - objasnio je Stuart Gray sa Sveučilišta u Glasgowu, glavni autor studije objavljene u časopisu British Medical Journal.
Više od pola milijuna ljudi proučavali su u projektu UK Biobank od 2007. do 2010. godine. Kandidati su bili u dobi od 40 do 69 godina i bili su zaposleni. Periodično, tijekom godina, sudionici u išli na medicinske preglede, davali su razne uzorke na analize, odgovarali na opsežne upitnije o zdravlju i načinu života. Osim toga, Grayev tim pratio je zdravstveno stanje sudionika kroz prosječno sedam godina.
Tijekom tog vremena umrlo je njih više od 13.000 što je gotovo tri posto ispitanih. Kod oko šest posto sudionika razvile su se srčane bolesti, kod dva posto njih respiratorne, a šest posto je imalo dijagnozu raka.
Stisak su im mjerili posebnim uređajem, a onaj čvrstoće manje od 26 kilograma kod muškaraca i 16 kg kod žena, bio je povezan s većim rizikom od smrti kao i od dobivanja određenih bolesti.
Povećan rizik od:
- Smrt od bolesti srca - žene za 19 posto, muškarci za 22 posto.
- Smrt zbog bolesti dišnih organa - žene za 31 posto, muškarci za 24.
- Smrt zbog nekih oblika raka - žene za 17 posto, muškarci za 10 posto.
*slabiji stisak nije bio povezan s rizikom od umiranja zbog raka prostate, raka debelog crijeva među ženama i raka pluća kod oba spola.
Osim toga, istraživači su zaključili da je kod ljudi slabijeg stiska veća vjerojatnost da će postati pušači, da će biti pretili, da će imati slabiji socijalno ekonomski status, da će im obujam struka biti veći kao i postotak tjelesne masti. Uz to, skloniji su nezdravoj prehrani (jeli su manje voća i povrća), manje vježbaju i više gledaju televiziju.