Ako zbog vremena koje provodite za računalom zapostavljate obaveze te zbog toga izbijaju svađe u obitelji, problemi u školi i na poslu, ne vodite brigu o higijeni i prehrani, to su ozbiljni znakovi ovisnosti o internetu ili videoigrama na koje treba reagirati, kaže psihijatrica dr. Irena Rojnić Palavra.
Ona je voditeljica Dnevne bolnice za ovisnost o internetu i videoigrama iz Psihijatrijske bolnice 'Sveti Ivan' u Zagrebu, u koju se može doći na liječenje uz uputnicu liječnika obiteljske medicine.
- Ako se u tom ponašanju ustraje te čovjek ima subjektivan osjećaj pozitivnog učinka, u smislu da mu ta aktivnost umanjuje stres, pomaže da prebrodi neugodne emocije i dosadu, to su kriteriji i za dijagnozu ovisnosti o internetu i videoigrama. Za priznanje dijagnoze ti simptomi trebaju biti prisutni 12 mjeseci. Dodatni kriterij za to da osvijestimo da je riječ o ovisnosti je žudnja, odnosno silan osjećaj hitne potrebe da sjednemo za računalo i odigramo igricu ili pretražujemo internet. Taj osjećaj prate anksioznost i nervoza koji se mogu javiti ako to ne možemo učiniti odmah. Primijetimo li neke od tih simptoma, savjetuje se apstinencija od štetnog sadržaja (npr. interneta), osim onoliko koliko je nužno zbog posla ili školskih obaveza - kaže psihijatrica.
- Iskustvo u radu s pacijentima pokazalo je da problem ovisnosti o internetu i videoigrama najčešće imaju mlađi muškarci između 20 i 30 godina - tvrdi psihijatrica.
Treba postaviti granice
Neki teško prihvaćaju da su ovisni o internetu, pa teže surađuju, no imamo i primjere ljudi koji su to osvijestili i žele riješiti problem - tvrdi Irena Rojnić Palavra.
- Kontrolirana upotreba interneta je novi termin koji se može nametnuti kao jedan od terapijskih ciljeva. Pritom bismo si trebali postaviti granice, primjerice planirati vrijeme za korištenje interneta, uz izbjegavanje situacija koje uključuju prekomjernu upotrebu. Jedan od načina da si pomognemo je da isključimo sve automatske obavijesti na mobitelu, kao i nepotrebne aplikacije, te uklonimo uređaje i opremu za igranje videoigara, kao i da radimo jedan po jedan zadatak, a ne simultano njih više - kaže te pojašnjava da obavijesti privlače pozornost i dovode nas u iskušenje da “nakratko pogledamo” što nam je stiglo.
Cilj je preuzeti kontrolu nad virtualnim svijetom, a ne dopustiti da on diktira ritam, kaže. Dodaje da treba izbjegavati sjedenje za računalom (ili uz konzolu) dok jedemo ili se družimo s obitelji. Ako je potrebno, treba ograničiti i pristup internetu. Spavaće sobe primjerice mogle bi postati internet-free prostorije.
Želite li osvijestiti zašto pretjerujete s internetom ili videoigrama, od pomoći može biti i vođenje dnevnika, jer ćete lakše prepoznati u koje vrijeme i uz koje osjećaje, misli ili situacije se žudnja za internetom javlja.
- Uvijek postoji neki razlog zbog kojeg se čovjek na taj način ‘isključuje’. Uz razgovor o ovisnosti i o tome kako uspostaviti kontrolu nad uporabom interneta, s pacijentima prolazimo radionice tijekom kojih se uče nositi sa stresom, rješavati probleme, uče kako mogu strukturirati svoje slobodno vrijeme te rade na razvoju socijalnih vještina, izgradnji samopouzdanja i samopoštovanja, što u konačnici pomaže da lakše uspostave odnose s drugima - kaže psihijatrica.
'Vraćanje' u život
Jedan dio terapije je i razgovor i učenje o tome kako se nositi s negativnim emocijama, u čemu sudjeluje psihologinja Ivana Bahun.
Dio liječenja je obiteljska terapija s dva terapeuta, te radna terapija, koju provodi radni terapeut Anita Jagustović, kao i odlasci u muzeje, kazalište, galerije, Zoološki i Botanički vrt i sl. s medicinskim sestrama/tehničarima kako bi pacijenti stekli iskustvo u drugim aktivnostima koje su u međuvremenu zanemarili, dodaje.
Tu je i socijalni pedagog Ana Rakić koja s njima odrađuje i trening socijalnih vještina. Razgovaramo o onome što im je internet donosio i kako to postići na neki drugi način, pojašnjava.
Najčešće se javljaju zabrinuti roditelji
Do sada su se u Dnevnu bolnicu najviše javljali zabrinuti roditelji, zbog djece koja pretjeruju s Internetom, kaže dr. Rojnić Palavra.
Kako u Jankomiru ne rade s djecom, trebalo je vremena da se formira grupa s odraslima koja može početi sa zajedničkim radom, pa su do sada pacijenti bili u ambulantnom tretmanu. Sada se neki od njih uključuju i u grupnu terapiju.
- Teško je reći koliko liječenje može trajati, jer je to doista individualno, no možemo reći da u prosjeku traje mjesecima.
Ovisnost češća kod mlađih muškaraca
- Iskustvo u pojedinačnom radu s pacijentima pokazalo je da problem ovisnosti o Internetu i video-igricama najčešće imaju mlađi muškarci, u dobi između 20 i 30 godina, s tim da su ih u Dnevnu bolnicu najčešće prijavljivali roditelji. Neki od pacijenata u prvo vrijeme teško prihvaćaju da su ovisni o Internetu, pa teže surađuju, no imamo i primjere ljudi koji su to itekako osvijestili i žele riješiti problem - kaže psihijatrica.
Ističe primjer mladića koji je ispričao kako godinama ustaje oko podne, te odmah nakon ručka sjeda za računalo i ostaje za njim do 1 ili 2 u noći. Danas više ne zna kako bi izašao, pokrenuo se i potražio neki posao, te kako uopće uspostaviti kontakte i odnose s drugim ljudima.
Djeca do 18 mjeseci ne trebaju imati pristup ekranima
Ukoliko sumnjate da je vaše dijete ovisno o internetu te da to ne možete riješiti bez stručne podrške, pomoć treba potražiti od psihologa ili psihijatra. No, pritom je važno da roditelji osvijeste i svoj dio odgovornosti.
- Naime, na roditelju je odgovornost da limitira vrijeme koje dijete može provesti na Internetu, ili igrajući igrice. Također, roditelj treba pratiti koji sadržaj dijete na Internetu pretražuje i upozoravati ga na opasnosti koje na Internetu vrebaju. Pritom se može postaviti roditeljsku zaštitu za određene stranice, kako biste barem umanjili rizik od toga da će dijete pretraživati neprimjereni sadržaj - kaže dr. Irena Rojnić Palavra.
Dodaje kako je Američka akademija za pedijatriju izdala preporuke prema kojima dijete do 18 mjeseci uopće ne bi trebalo imati pristup ekranima, dok roditelji djece između 18 i 24 mjeseca koji djeci žele predstaviti digitalne medije trebaju birati visoku kvalitetu programa i gledati ih sa djecom, kako bi im pomogla da razumiju što gledaju.
- Kod djece između 2 i 5 godina preporučuje se ograničenje pristupa Internetu na jedan sat dnevno, također uz kontrolu programa i zajedničko gledanje - upozorava dr. Rojnić Palavra.
Sa starijom djecom treba postaviti vremenske granice i voditi računa da vrijeme provedeno na Internetu ne narušava druge aktivnosti. Pritom treba maknuti računalo i mobitel iz spavaće sobe, odnosno ustrajati u tome da se dijete drži postavljenih granica.
Kod djece školske dobi koju dio vremena možda ne možete kontrolirati, pripazite ako se pojave problemi u školi, ako procijenite da se dijete ne druži dovoljno s vršnjacima te da ima simptome žudnje za Internetom, kao što su tjeskoba, nervoza ili agresivno ponašanje kada ne dobiju to što žele, ukoliko zamjenjuje dan za noć, ukoliko burno reagiraju na prijedlog smanjenja uporabe interneta i slično.
- Ukratko: treba razgovarati, razgovarati i razgovarati s djecom - kaže sugovornica.
I nesanica može biti povezana s isijavanjem ekrana
U posljednje vrijeme sve se češće govori o nekim psihološkim simptomima koji se mogu povezati s modernim tehnologijama, ali ne samo s njima. Jedan od tih simptoma je nesanica, koja može biti povezana s plavim svjetlom koje isijavaju ekran računala ili mobitela, te s podražajima s TV ekrana, što uključuje i sadržaj koji gledamo. Zbog toga se preporučuje uklanjanje svih aparata iz spavaće sobe i njihovo gašenje barem pola sata do sat prije odlaska u krevet, kako bi organizam imao vremena za proizvodnju melatonina, hormona zaduženog za smirivanje organizma pred san.
Fantomske vibracije – problem ovisnosti o telefonu
Ako često doživljavate osjećaj da vam telefon u džepu vibrira, ili 'čujete' da zvoni, čak i kada nije tako, to može biti znak da postoji prevelika navika 'oslanjanja' na mobitel da biste se smirili u nekoj stresnoj situaciji, ili u slučaju dosade. Drugo je moguće objašnjenje to da ste preopterećeni, pa stalno 'iščekujete' neki odgovor putem e-maila, ili sms-a, uslijed čega mozak svaku sličnu stimulaciju 'prevodi' kao zvonjavu ili vibracije. Istraživanja ove pojave još su rijetka, no pokazuju da se osjećaj može prevenirati gašenjem opcije vibriranja ili premještanjem telefona tako da ga ne nosite uz tijelo (primjerice iz džepa na hlačama u torbu).
Nomofobija – strah od toga da ne možete bez mobitela
Izašli ste iz kuće i primijetili da nemate mobitel, ili ste usred dana uočili da je baterija na mobitelu pri kraju? Ako vas odmah oblije hladan znoj i jave se simptomi panike, to je znak da patite od nomofobije. Riječ je o modernoj vrsti fobije koja se povezuje sa strahom od gubitka mobitela, pri čemu problem nije u strahu od stvarnog gubitka, nego od toga da si u određenoj situaciji nećete moći 'pomoći' hvatanjem za mobitel. Na primjer, oni koji imaju problema s orijentacijom možda strahuju od toga da se neće snaći bez GPS-a na mobitelu. Istraživanja pokazuju da se češće javlja kod mladih, koji su više vezani za moderne tehnologije, i obično je povezan s nekom neugodnom situacijom ili traumom.
Ne zanemarujte bolove koji su posljedica tipkanja na računalu ili mobitelu
Upotreba modernih tehnologija dovela je do nekih posljedica koje su karakteristične za sjedilački način života, ali i do posve specifičnih problema, koji su povezani s dugotrajnim prisilnim i nepravilnim položajem tijela te ponavljajućim pokretima, kao što je, primjerice, tipkanje na tastaturi, ili rad na traci. U 38 godina staža, od čega 25 radim kao privatnik, mogu reći da su se ti problemi povećali za 100 posto u odnosu na razdoblje kad su računala tek ulazila u upotrebu, kaže fizijatrica prim. dr. Blaženka Nekić iz Poliklinike za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju.
- Glavni je problem najčešće u tome što radno mjesto nije ergonomski prilagođeno čovjeku koji sjedi za računalom, pa još jednom treba ponoviti: Ako radite sjedeći posao, za računalom, treba voditi računa da je ekran postavljen u visini očiju, da su laktovi tako oslonjeni na stol da nema točke pritiska te da imamo ergonomski prilagođen stolac, koji pridržava kralježnicu - kaže sugovornica.
Dodaje kako sjedenje za računalom i tipkanje, kao i dugotrajno tipkanje na mobitelu, karakteristično za one koji igraju videoigrice, dugo surfaju ili često tipkaju sms-poruke, može dovesti do nekih tipičnih simptoma koji su povezani s oštećenjem mišićne i koštane strukture. Najčešća su posljedica bolovi i smanjena funkcija pokreta, što zapravo vodi u ubrzano starenje.
- Da bismo to prevenirali, važno je voditi računa o pravilnom držanju te o redovitim pauzama, pri čemu svatko od nas treba odrediti koji ritam pauziranja nam najbolje odgovara: više kraćih pauza, ili nekoliko dužih. Također, vrlo je važno redovitim kretanjem te odgovarajućim vježbama nastojati održati opseg pokreta, kaže sugovornica. Ako se pojave bolovi, svakako ih treba liječiti, s tim da je vrlo važno javiti se liječniku na vrijeme. Liječenje kraće traje i oštećenja su manja ako se javite na vrijeme, a većina ljudi fizijatru se danas najčešće javlja prekasno - upozorava sugovornica.
Dodaje kako, uz klasičnu fizikalnu terapiju i vježbe, u liječenju tih problema danas uvelike pomažu terapije laserom visokog intenziteta, terapija radiofrekvencijom, te magnetoterapija, koje, osim što pomažu u ublažavanju bolova, utječu i na obnavljanje vezivnog i mišićnog tkiva.
Problemi koji se mogu povezati s modernim tehnologijama:
Bol u vratu (tzv. 'text neck')
Može se javiti kod dugotrajnog gledanja u ekran koji je postavljen prenisko, a posebno kod dugotrajnog gledanja u mobitel dok igramo igrice, surfamo Internetom ili kod onih koji puno i često tipkaju sms poruke. Mogu se javiti problemi s cirkulacijom, bol u vratu kod prirodnog položaja, odnosno smanjena funkcija pokreta.
Bol između lopatica
Zbog dugotrajnog sjedenja u nepravilnom položaju može doći do 'zatvaranja' lopatica, što s vremenom može dovesti do oštećenja i bolova u tom dijelu leđa.
Bol u križima
Nastaje općenito zbog dugotrajnog sjedenja u istom položaju, zbog čega se stvara pritisak na pojedine kralješke.
Bol u ramenima
Uzrok može biti nepravilan položaj ruku, te činjenica da su u nepravilnom položaju za računalom ramena najčešće pognuta prema naprijed.
Bol u laktovima
Dugotrajno držanje ruku savinutih u laktovima, u položaju za tipkanje, može dovesti do sindroma golferskog ili teniskog lakta.
Bol u ručnom zglobu (sindrom karpalnog kanala)
Dugotrajno tipkanje tijekom kojega je šaka u istom položaju može dovesti do promjena na tetivama i živcima, uslijed čega se mogu javiti bol kod pokreta, trnci, mravinjanje, probadanje koje se može širiti iz ručnog zgloba u dlan, ili isijavati prema laktu i ramenima. Moguće je da dođe i do smanjenog osjeta u dijelu šake.
Bolni palčevi
Sve češće se javljaju kod djece, koja često na mobitelu tipkaju samo s palčevima. Kod djece koja sve češće surfaju i igraju igrice samo na mobitelu posebno su česti bolovi u šakama i palčevima.
Bolovi i smanjena pokretljivost u prstima
Uslijed dugotrajnog tipkanja po tastaturi ili mobitelu može doći i do oštećenja tetiva na prstima te bolova kod određenih pokreta i smanjene pokretljivosti.
Savjeti za prevenciju problema i održanje pokretljivosti
- održavajte poželjnu tjelesnu težinu, odnosno skinite višak kilograma koji opterećuju kralježnicu i mogu pridonijeti razvoju problema
- krećite se što češće, odnosno hodajte najmanje pola sata na dan, jer to pomaže održanju pokretljivosti te djeluje na kardiovaskularno zdravlje te može biti korisno protiv bolova, jer boravak u prirodi i kretanje potiču proizvodnju serotonina
- naučite standardne vježbe koje pomažu održavanju pokretljivosti i jačanju mišića, koje treba kombinirati s vježbama pravilnog disanja i onima koje pomažu održavanju cirkulacije
- izaberite neku od aktivnosti koja pokreće cijelo tijelo, bez opterećenja, kao što su (brzo) nordijsko hodanje, plivanje (posebno se preporučuje simuliranje trčanja u dubokoj vodi), ili vožnja bicikla (pri čemu treba voditi računa da se ne držimo pogrbljeno, odnosno da su volan i sjedalo prilagođeni visini)
- u slučaju bolova ili smanjenje pokretljivosti što prije se obratite fizijatru koji će vam pripremiti program individualnih vježbi za stabilizaciju kralježnice. Te vježbe moraju biti strogo prilagođene i morate ih naučiti izvoditi uz nadzor stručnjaka, jer ako se ne izvode pravilno, neće imati odgovarajući učinak
- prestanite pušiti – pušenje djeluje negativno na vezivno tkivo i mišiće
- vodite računa o odgovarajućoj obući
- nastojte ograničiti vrijeme boravka za računalom, ili igranja na mobitelu, ili uvedite u praksu češće pauze