Od brojnih stvari koje pogađaju ljudsko tijelo, štucanje je refleks koji je među najčudnijima i najneugodnijima. Čini se da se događa uvijek u nezgodno vrijeme - pred spavanje, važnu prezentaciju na poslu, u svečanim prigodama...
POGLEDAJTE VIDEO:
Štucanje je u najboljem slučaju smiješno, a u najgorem bolna senzacija, a većina se starih savjeta svodi na - zadrži dah, dajte da vas netko uplaši, popijte čašu vodu. Jesu li ti savjeti samo placebo? Čini se da da, kažu stručnjaci za Huffington Post.
Zašto uopće štucamo?
Mehanizam i razlog zbog kojeg štucamo velika je nepoznanica, kaže liječnik Michael Richardson te navodi kako postoji nekoliko hipoteza.
Štucanje je "kratkotrajna kontrakcija glavnog mišića uključenog u disanje", kaže dr. Lourdes DelRosso, asistentica pedijatrije na Sveučilištu u Pennsylvaniji. Ono što se u biti dogodi jest da se vaša dijafragma - koja se inače širi i skuplja dok dišete - odjednom brzo i refleksno skupi. Ta snaga skupljanja natjera prostor između vaših glasnica da se zatvori, što rezultira zvukom kojeg čujemo kad štucnemo.
Istodobno, ovo zatezanje može povećati negativan tlak koji pomaže u istjerivanju zraka koji je zaostao u vašim crijevima, dok simultano ono što ste progutali šalje sve dublje niz grlo - prema želucu, objašnjava DelRosso. Sve ovo ima smisla kad pomislite na to koje radnje obično prethode štucanju. Prebrzo jedenje, žvakanje žvakaće i pijuckanje gaziranih pića su ponašanja koja mogu nagurati višak zraka u grlo - gdje on ne pripada.
DelRosso napominje da na refleks štucanja djelomično utječe i autonomni živčani sustav, koji kontrolira samovoljne tjelesne funkcije poput krvnog tlaka i izlučivanje sline. Uobičajeno je da štucanje traje između nekoliko minuta i sati, ali to nije uvijek slučaj.
Problem je što su okidači štucanja različiti zbog čega se oni čine nasumični. Kod nekog je to reakcija na začinjenu hranu i gazirana pića, kod drugih stres, kod trećih alkohol. Ako želite shvatiti zašto se štucanje događa kod vas, najbolje je obratiti pažnju na sve obrasce oko toga što aktivira vaše štucanje.
Ne možete prestati štucati, što sad?
Kad vas napadne štucanje, vjerojatno vam nije toliko stalo što je razlog već samo razmišljate kako ga zaustaviti. Dobra vijest je da će većina slučajeva štucanja nestati sama od sebe u razumnom vremenskom roku bez ikakve intervencije.
Ali ako vam se dogodi da slučaj štucanja traje nekoliko sati, 'lijekovi' poput plašenja ili jedenja šećera neće baš djelovati. Držanje daha i pijenje vode nešto je učinkovitije, jer to rezultira povećanjem količine tlaka zraka u grlu.
- Mehanizam nije dobro shvaćen, no vjerojatno se radi o 'resetiranju' refleksnog luka štucanja ili promjene načina disanja - objašnjava Richardson.
Ako pak štucate dulje od dva dana, potražite liječničku pomoć, jer bi se iza toga mogao kriti dublji problem, kao što je refluks, određene vrste bruha i tumori povezani s mozgom ili prsima, kao i moždani udar ili meningitis.
- Zanimljiva strategija koja se ne temelji na lijekovima, a koja se pokazala da djeluje je akupunktura, pa bi to moglo biti opcija ako vas štucanje drži puno duže nego ste očekivali - kaže Richardson.
Osim toga, navodno pomaže i seks, dodaje Richardson, također zbog promjene ritma disanja te usmjeravanja tjelesnih podražaja na nešto drugo.
E, to je za Nobela!
Tijekom 1980-ih, Francis M. Fesmire, zaposlenik Hitne službe u bolnici Jacksonville susreo se s pacijentom s nevjerojatnim stanjem - upornom štucavicom.
Taj je 27-godišnji muškarac štucao punih 72 sata, s učestalosti od 30 puta u jednoj minuti, što je po svemu sudeći slično nalaženju u Devetom krugu Danteovog pakla.
Fesmire je pokušao sve da bi zaustavio štucanje - povlačenje jezika, zatvaranje usta i nosa, trljanje grla, pritiskanje očiju, dodirivanje mandula prstima, ispijanje litara vode...
Te metode bi eventualno usporile štucavicu, no nikako nisu okončale tu noćnu moru. Fesmire je tada uzeo jednu od najbizarnijih stanica iz knjige Marka E. Liebermana iz 1987. u kojoj je bila objavljena efikasna metoda za liječenje ubrzanog rada srca pacijenta, a Fesmire je smatrao kako bi ona mogla djelovati i na štucavicu. Pacijent je bio već toliko očajan da je bio spreman isprobati apsolutno sve.
O čemu je zapravo bila riječ? O digitalnoj rektalnoj masaži. Ono što je najsmješnije, metoda je uspjela, piše New Scientist.
Trajno štucanje nije bezazleno
Štucavica se češće javlja kod muškaraca nego kod žena, a “borba” obično traje kratko, pa prolazi sama od sebe. Štucanje koje traje dulje od 48 sati naziva se upornim štucanje, a ono dulje od mjesec dana neukrotivim štucanjem. Iako je rijetko, neukrotivo štucanje može uzrokovati iscrpljenost, nedostatak sna i gubitak težine, a i jedna i druga vrsta mogu biti znak ozbiljnijih zdravstvenih problema, zbog čega je neizbježno savjetovanje s liječnikom.
Štucanje može upozoravati i na prisutnost nekih vrsta raka, uključujući i tumor na mozgu, rak želuca ili limfnih čvorova. Dr. Pfanner ustvrdio je da je dugotrajno štucanje, koje traje više od 30 dana, povezano s navedenim vrstama raka.
S druge strane, dugotrajno štucanje može biti i znak upale pluća. Iako ćete istodobno najvjerojatnije “iskusiti” i druge simptome, poput bola u prsima, zimice, povišene tjelesne temperature, a možda i otežanog disanja, potrebno je što prije otići na rendgen kako bi se utvrdilo radi li se uistinu o infekciji.
Ako štucanje ne prolazi nekoliko dana, to bi mogao biti znak srčanog udara. Dr. Josh Davenport iz New Yorka podsjetio je na priču o 68-godišnjem muškarcu koji je štucao četiri dana zaredom. Iako su komplikacije s dijabetesom, pušačkim navikama i rakom bile isključene, Davenport je čovjeka poslao na elektrokardiogram, poučen prijašnjim slučajem, a rezultati su pokazali da je on doista imao srčani udar iako nije pokazivao nikakve tipične znakove (znojenje, slabost ili bol u prsima).
Rekorder je štucao 68 godina
Čovjek koji je ušao u Guinnessovu knjigu rekorda zahvaljujući svom štucanju je Amerikanac Charles Osborne. Od 97 godina koliko je doživio, Charles nije štucao tek 29. Sve je počelo kad je 1922. podizao svinju tešku više od 150 kilograma nakon što je ubijena. Pripremajući se na mesarenje ju je podigao, a ona je pala. U tom trenutku nije ništa osjetio, no liječnici su zaključili da je tada povrijedio krvnu žilu u mozgu.
Na samom početku bi štucao oko 40 puta u minuti, a kako su godine prolazile taj se broj smanjivao, a je u jednom trenutku štucao po 20 puta u minutu, sve dok iznenada u posljednjoj godini njegovog života štucavica nije potpuno prestala. Procijenjeno je da u životu štucao više od 430 milijuna puta. Zanimljiva je činjenica da je s time naučio živjeti te ga štucanje nije ometalo u svakodnevici - ženio se dva puta i imao osmero djece, a jedini veći problem mu je bilo gutanje hrane u starosti.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: