Samopoštovanje je način na koji gledate i cijenite sebe. To znači da ste možda sigurni u sposobnosti koje imate, ali svejedno unatoč tome možete imati nisko samopouzdanje.
POGLEDAJTE VIDEO: Ovo je pet navika samopouzdanih žena
Nisko samopouzdanje povezano je sa stanjima kao što su depresija, anksioznost, ADHD i poremećaji prehrane. Utječe na akademsku izvedbu i angažman. Za neke može varirati ovisno o okolnostima i različitim domenama. Za druge je sveprisutan i prožima se kroz zdravlje, život, posao i odnose.
Nisko samopoštovanje karakterizira vođenje unutarnjeg dijaloga koji uključuje negativnost, samooptuživanje i samokritičnost. Vjerojatno imate taj problem ako se osjećate manjima od drugih, uspoređujete se s njima i osjećate da ne zaslužujete sreću ili ljubav. Ako vam netko i da kompliment ili prizna postignuće, preosjetljivi ste i ponašate se obrambeno. Prisutna je želja da se ugodi drugima, a pritom vas karakterizira pasivnost i perfekcionizam.
Nisko samopouzdanje negativno utječe na osobni i profesionalni život. Doprinosi poteškoćama u interakcijama i potiče nezdravu dinamiku odnosa. Neprihvatljivo ponašanje drugih ljudi niskog samopouzdanja češće će tolerirati, pa čak i kad je riječ o nekome tko se ponaša izrazito neprijateljski. Neki ljudi s niskim samopoštovanjem mogu se povući iz društva, izbjegavati izazove ili pretjerivati u konzumaciji alkohola ili droge uz vrlo prisutan strah od osude.
Resursi za suočavanje s problemima su ugroženi, a psihološko blagostanje narušeno. Na drugom kraju ljestvice su oni sa zdravim samopoštovanjem koji cijene sebe i svjesni su svojih kvaliteta. Imaju pozitivan pogled na sebe i svoje vještine. Imaju zdrave odnose i sposobni su prepoznati i komunicirati svoje potrebe. Oni imaju tendenciju da ostvare svoj puni potencijal jer se ne boje izazova ili teškoća na tom putu. Pojedinac sa zdravom razinom samopoštovanja je samouvjeren, ali ne i arogantan. To nije prenapuhano samopouzdanje koje je povezano s osjećajem prava i usredotočenosti na sebe. Zdravo samopoštovanje povezano je s postignućima, zadovoljstvom poslom i psihološkim procvatom.
Što utječe na samopoštovanje?
Genetika igra važnu ulogu u našoj osobnosti i izgledu, ali i teškoće sa kojima smo se susreli u životu. Negativna iskustva iz djetinjstva poput kritičnog roditeljstva, zlostavljanja ili zanemarivanja, mogu spriječiti zdrav psihološki rast i razvoj, pa time i razvoj samopouzdanja. Nemogućnost ispunjavanja nerealnih očekivanja drugih može također dovesti do toga da se ne osjećate dovoljno dobro, piše psiholgoginja Niamh Delmar za RTE.
Tijekom života stječemo uvjerenja o tome kakvi trebamo biti i kako sebe vidimo te postavljamo pravila života. Bezuvjetna i stabilna ljubav daje djetetu osjećaj sigurnosti koji potiče snažno samopoštovanje. S druge strane, zlostavljanje, neslaganje s vršnjacima, loša prijateljstva i nezdravi ili nasilni odnosi mogu naštetiti samopouzdanju.
Mnogi adolescenti žive u svijetu društvenih medija i bombardiraju ih društvenim očekivanjima prema kojima moraju izgledati na određeni način, biti uspješni, bogati, snažni i pozitivni. Letvica je previsoka i veći dio sadržaja na društvenim mrežama je lažan. Također, izgled maskira pojedince, a tjelesni ideali dovode do nesigurnosti i opsjednutosti slikom tijela.
Videozapisi na YouTubeu preplavljeni su mladim ljudima koji od drugih traže odobravanje svog izgleda, a pritom zaboravljaju da vanjska potvrda drugih ili materijalnog svijeta ne podiže samopoštovanje. Unatoč porukama da potraže pomoć, mnogi ispod naizgled savršenog života kriju ozbiljne brige.
Irci su kao nacija kroz povijest imali tendenciju odbijati komplimente, umanjivati kvalitete ili uspjeh i gledati na druge kao na pune sebe ako se upuštaju u pozitivan govor o sebi i svojih dostignućima. Samoomalovažavanje je čak i u našoj kulturi donekle simpatično. Skromnost i prizemnost su osobine kojima se ljudi dive. Iako se u tom smjeru primjećuju izvjesni pomaci, rijetke su situacije u kojima se oni mogu i doživjeti. Međutim, na platformama društvenih medija ima dovoljno izlaganja i razmetanja. Putovanja, uspjesi, bogatstvo, izgled, odjeća, domovi, kućni ljubimci, djeca i postignuća serviraju se i poznatim i nepoznatim promatračima. A ipak, ta slika ne otkriva samopoštovanje.
Kako povećati samopouzdanje?
Dobra vijest je da se samopouzdanje može ojačati. Odvojite malo vremena da procijenite što vaš unutarnji glas govori. Zapitajte se što sudite o sebi. Ne razgovarajte sa sobom na uvredljiv način. Uhvatite unutarnjeg kritičara na djelu i uskratite mu riječ. Biste li se istim tonom i riječima obratili nekome drugome? Odakle potječe takvo mišljenje o sebi? Ispitajte sve aspekte, a potom osvijestite da slika koju imate o sebi ne mora nužno biti istinita. Misli nisu činjenice, a mnoge od njih su iskrivljene.
Opustite se, odbacite perfekcionizam i počastite se bez grižnje savjesti. Dopustite sebi da se odmaknete, učite iz grešaka i uživajte u jednostavnim sitnicama. Pazite na sebe i osjećajte se vrijednim pažnje i poštovanja.
Zaboravite na usporedbe. Ako uvijek želite biti netko drugi, nećete se osjećati zadovoljnima, a samopoštovanje će ostati nisko. Usredotočite se na ono što vam ide dobro i navedite koje kvalitete imate. Korisno je ako svaku večer zapišete što ste tog dana doživjeli ili učinili dobro, što vam se na vama svidjelo. Cilj je biti pozitivan, ohrabrujući odrastao čovjek pun poštovanja prema sebi.
Udaljite se fizički i psihički od svakoga tko vas ponižava. Znajte što jest, a što nije vaš problem. Zastanite kako biste utvrdili svoje potrebe. Pročitajte više o samoprihvaćanju, asertivnosti i zdravim granicama. Meditacija pomaže njegovanjem perspektive i omogućuje da premostite loše misli i razvijete zdraviji odnos prema sebi.
Andy Puddicombe, učitelj Mindfulnessa i suosnivač aplikacije Headspace, govori o niskom samopoštovanju kao o pretjeranom poistovjećivanju sa sobom. Možemo se previše zaokupiti sobom u pozitivnom i negativnom smislu. Svakodnevna meditacija pomaže da fokus sa sebe prebacite na nešto drugo, a istovremeno ušutkava kritični glas u vašoj nutrini.
Učinkovite intervencije za nisko samopoštovanje uključuju kognitivno bihevioralnu terapiju, pozitivnu psihologiju i terapiju prihvaćanja i predanosti. Neophodan je pozitivan i suosjećajan terapijski odnos. Nikad nije prekasno da se osjećate bolje u vezi sebe i to će imati značajan utjecaj na vaš život, posao, odnose i mentalno zdravlje.