Život u zagađenim gradovima nosi puno veći rizik od depresije, pa i od samoubojstva jer otrovi mogu oštetiti mozak, pokazuju nova istraživanja. Znanstvenici sa Sveučilišta u Londonu su analizirali studije o dugoročnom udisanju zatrovanog zraka na mentalno zdravlje ljudi u 16 različitih zemalja i utvrdili da je stopa rizika od suicida i depresije rasla kako raste stopa zagađenosti.
POGLEDAJTE VIDEO:
Smatra se da na to, među ostalim, utječu otrovne čestice koje emitiraju automobili i industrija, koje kroz udah prodiru u krvotok ili utječu na razinu hormona stresa, a oboje je povezano s lošim mentalnim zdravljem. Analiza je pokazala da je prosječna izloženost sitnim otrovnim česticama, koja se iskazuje kao 'particulate mater' (PM) od 2,5 (što odgovara najsitnijim česticama) bila 44 mikrograma po kubnom metru (ug/m3). Na svakih 10 ug/m3 iznad ove količine, bilo je oko 10 posto više slučajeva depresije i dva posto više samoubojstava.
Razine onečišćenja kretale su se od 114 do 97 u Delhiju, Indiji i Bangladešu, do samo šest u Ottawi, Kanadi i Wellingtonu, te Novom Zelandu. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) preporučuje da se zagađenje održava ispod 10ug/m3, no više od 90 posto zemalja premašuje tu razinu.
U britanskim gradovima, prema procjenama, prosječna izloženost ljudima u obliku čestica je 12,8ug / m3.
Prema Tematskom izvješću Europskog revizorskog suda za 2018. godinu, Hrvatska spada u red zemalja u kojima onečišćenje zraka utječe na duljinu života više nego što je to prosjek EU, no kako nismo prijavili podatke o izmjerenom onečišćenju, tako ocjene o stanju u Hrvatskoj nisu uvrštene u studiju. No, prema ranijim podacima svrstani smo u red zemalja koje nisu usklađene s normama za PM i zagađenje dušikovim dioksidom.
Istraživači procjenjuju da bi snižavanje prosječne razine onečišćenja zraka na granicu WHO-a moglo smanjiti rizik od depresije u stanovnicima britanskih gradova za otprilike 2,5 posto, dok bi smanjivanje globalne izloženosti PM 2.5 sa sadašnjih 44ug/m3 na 25ug/m3 moglo rezultirati smanjenjem rizika od 15 posto u cijelom svijetu.
Vodeća autorica studije dr. Isobel Braithwaite kaže kako su istraživači pronašli konzistentne rezultate u svim studijama koje su pratile odnos između dugotrajne izloženosti onečišćenju zraka i depresije, čak i nakon prilagođavanja mnogim drugim čimbenicima koji bi mogli objasniti povezanost.
Otkrića su objavljena u časopisu Health Health Perspektive.
WHO procjenjuje da više od 80 posto svjetskog gradskog stanovništva udiše opasne razine onečišćenja zraka te da je to uzrok oko sedam milijuna prijevremenih smrti godišnje u svijetu. Zagađenje potiče i porast degenerativnih bolesti, poput Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencije, tvrde stručnjaci.
Valja dodati da i neke prethodne studije već su pokazale da zagađenje zraka negativno utječe na kognitivne sposobnosti učenika.
Sve negativne strane zagađenog zraka
- Izloženost zagađenju dovodi do manjeg IQ-a kod djece: Istraživači sa Sveučilišta u Kaliforniji, San Francisco, otkrili su u svibnju 2019. da djeca koju su rodile majke koje žive u zagađenim područjima imaju IQ koji je do sedam bodova niži od onoga kod djece koja žive u mjestima u kojima se vodi računa o čistoći zraka.
- Smanjuje sposobnost pamćenja kod djece: Istraživači Instituta za globalno zdravlje iz Barcelone otkrili su da su dječaci koji su izloženi većoj razini PM2.5 još u maternici, bili lošiji na testovima pamćenja do 10. godine.
- Usporava razvoj djece: Mladi koji žive u blizini prometnih cesta dvostruko češće su slabiji u testovima komunikacijskih vještina u dojenačkoj dobi, otkrili su istraživači Nacionalnog instituta za zdravlje djeteta Eunice Kennedy Shriver u travnju ove godine. Istraživanje je pokazalo da je kod njih vjerojatnije da će imati i lošiju koordinaciju ruke i oka.
- Dovodi do anksioznosti kod djece: Znanstvenici sa Sveučilišta u Cincinnatiju tvrde da zagađenje može promijeniti strukturu dječjeg mozga i dovesti do povećanja stope anksioznosti.
- Skraćuje život: Djeca rođena danas izgubit će gotovo dvije godine života zbog zagađenja zraka, navodi se u izvještaju američkog Instituta za zdravstvene učinke sa Sveučilišta u Britanskoj Kolumbiji iz ove godine.
- Povećava rizik od autizma: Istraživači sa Sveučilišta Monash u Australiji otkrili su da mladi koji žive u visoko zagađenim dijelovima Šangaja imaju 86 posto veće šanse za razvoj poremećaja iz spektra autizma.
- Uzrokuje astmu kod djece: Četiri milijuna djece širom svijeta godišnje razvije astmu zbog zagađenja u prometu, pokazalo je veliko istraživanje stručnjaka sa sveučilišta George Washington. Iako su podijeljeni oko toga što uzrokuje astmu, nema razlike u mišljenju da izlaganje zagađenju u djetinjstvu povećava rizik od oštećenja pluća.
- Utječe na nakupljanje masti: Stručnjaci sa Sveučilišta u Južnoj Kaliforniji otkrili su lani da su desetogodišnjaci koji su živjeli u zagađenim područjima kad su bili bebe bili u prosjeku oko kilogram teži od onih koji su odrasli u mjestima gdje postoje čistači zraka. Zagađivanje dušikovim dioksidom moglo bi poremetiti proces sagorijevanja masti, pojašnjavaju znanstvenici.
- Dovodi do fertiliteta kod žena: Znanstvenici sa Sveučilišta u Modeni (Italija) objavili su u svibnju 2019. kako vjeruju da se zagađenje ubrzava propadanje jajašaca kod žena, baš kao i pušenje. Pokazalo se da gotovo dvije trećine žena koje udišu zagađen zrak imaju nisku 'rezervu' jajašaca.
- Povećava rizik od spontanog pobačaja: Znanstvenici sa Sveučilišta u Utahu u siječnju su objavili istraživanje koje ukazuje na to da trudnice koje žive u područjima s visokim zagađenjem imaju oko 16 posto veću vjerojatnost da će doživjeti pobačaj.
- Raste rizik od raka dojke: Znanstvenici sa Sveučilišta u Stirlingu otkrili su da kod žena koje rade na istom prometnom mostu postoji visoki rizik da će oboljeti od raka dojke u roku od tri godine od zaposlenja. Pretpostavlja se da je uzrok tome činjenica da zagađenja isključuju BRCA gen, koji je zadužen za zaustavljanje rasta tumora.
- Oštećuje spermu: Brazilski znanstvenici sa Sveučilišta u Sao Paulu otkrili su da miševi izloženi toksičnom zraku imaju manje sperme i lošije je kvalitete u usporedbi sa spermom miševa koji su udisali čisti zrak od rođenja.
- Uništava spolnu želju: Istraživači sa Sveučilišta Guangzhou u Kini otkrili su da su štakori izloženi zagađenju zraka imali više problema s postizanjem seksualnog uzbuđenja.
Pretpostavlja se da zagađenje tako djeluje i na ljude, jer udisanje otrovnih čestica može pokrenuti upalu u krvnim žilama i dovesti do toga da genitalije ostanu s manje kisika, što utječe na mogućnost da muškarac postigne seksualno uzbuđenje. Još jedno kinesko istraživanje u veljači je pokazalo da muškarci koji žive uz glavne ceste imaju veću vjerojatnost da će imati poteškoća s erekcijom.
POGLEDAJTE VIDEO SERIJAL 'ZENZACIJA' S IVANOM ŠARIĆEM: